Nedostatak radnika u Hrvatskoj gorući je problem gospodarstva i prepreka većem rastu BDP-a, pa nema dvojbe da je potreban uvoz stranih radnika, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji Ekonomska kava: Zakon o strancima, u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber rekla je da je nedostatak radnika gorući problem koji opterećuje hrvatsko gospodarstvo i poslodavce.
"Stav poslodavaca je da dovoljan broj zaposlenih možemo osigurati samo sustavnim pristupom koji uključuje promjenu poreznog tretmana rada, moderan Zakon o radu, aktivaciju radno sposobnih stanovnika na tržištu, usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama na tržištu rada, ali isto tako i uvozom radne snage", rekla je Weber.
Pročitajte i ovo
Podsjetila je na projekcije Europske komisije koje pokazuju da bi do 2030. Hrvatska mogla izgubiti 6,8 posto aktivne radne populacije, dok HUP-ove procjene govore da bi kroz idućih sedam godina na domaćem tržištu radilo i do 400 tisuća stranih radnika uz pretpostavku rasta BDP-a od oko 2,8 posto godišnje.
Weber navodi da su produljenje trajanja dozvola za boravak i rad, proširenje mogućnosti sezonskog rada i pojednostavljenje promjene zanimanja koraci u pravom smjeru, te ističe su da mjere sprječavanja zlouporabe sustava i onemogućavanje rada na crno iznimno važne.
No, napominje da i dalje ima prostora za poboljšanje procesa, kroz dodatnu digitalizaciju postupka izdavanja dozvola za rad i boravak.
Pročitajte i ovo
"Zakon donosi i izmjene koje će dodatno otežati zapošljavanje stranih radnika, među kojima je ograničavanje broja zahtjeva za izdavanjem dozvola za boravak i rad koje može podnijeti jedan poslodavac u kalendarskoj godini, isto tako i uvođenje instituta zadužnice koju bi poslodavac morao predati Ministarstvu unutarnjih poslova, a koji bi se aktivirao ako strani radnik ne započne s radom u predviđenom roku ili ako je stranom radniku otkazan ugovor o radu", istaknula je.
Objasnila je da bi takva zadužnica produljila trajanje izdavanja dozvola, a učinila bi to i skupljim. Upozorila je na bojazni s obzirom na mogućnost da strani radnik već nakon godinu dana promijeni poslodavca, a da je dobavljanje radne snage skup i zahtjevan proces. Kaže da bi se u tom smislu trebalo naći način kako bi se omogućilo poslodavcu koji je uveo stranog radnika da ga zadrži i da na određeni period.
Naglasila je da se HUP zalaže za mjere i rješenja koje za cilj imaju što veći angažman domaće radne snage.
"Pametnim politikama na tržištu rada i u obrazovnom i mirovinskom sustavu Hrvatska može prepoloviti godišnju potrebu za uvozom strane radne snage na 20 do 25 tisuća godišnje u idućih sedam godina", rekla je Weber.
Mogućnosti za radnom snagom, Weber vidi u iseljenicima i navodi da je "Hrvatska dosegnula preko 75 posto kupovne moći u odnosu na prosjek EU-a", te da se "potreba i razlog za iseljenjem zbog materijalnih mogućnosti smanjuje".
Božinović: Nema dvojbe da trebamo strane radnike
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavio je novi Zakon o strancima te predstavio najnovije brojke o dozvolama za rad i boravak stranih radnika u Hrvatskoj.
Rekao je da je u zadnja dva mjeseca izdano 43.299 dozvola za rad i boravak stranaca, to jest 46 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
"Hrvatska ima najveći gospodarski rast u Europskoj uniji u ovom trenutku, a da bismo ga nastavili trebamo strane radnike i o tome nema više nikakve dvojbe", rekao je.
Pročitajte i ovo
Usporedio je odlazak prijašnjih hrvatskih generacija u Njemačku s trenutnom situacijom, u kojoj, kako je rekao, "sada iz zemalja iz okruženja i velik broj radnika iz ostatka svijeta dolazi želi doći u Hrvatsku".
Božinović kaže da je ministarstvo izašlo s prilagođenim i sveobuhvatnim Zakonom o strancima, zbog nove situacije u Hrvatskoj gdje je stranih radnika sve više.
Na pitanje kada će novi Zakon o strancima stupiti na snagu, rekao je da je završeno javno savjetovanje i da će stupiti na snagu kada se oformi nova Vlada.
Na panel raspravi sudjelovao je član izvršnog odbora HUP - Udruga poslodavaca graditeljstva i osnivač i vlasnik Kamengrada Dragutin Kamenski koji je istaknuo problem jezične barijere između domaćih i stranih radnika te da je njegova tvrtka u jednom trenutku imala šest prevoditelja.
