Voditelj analiza makroekonomije i tržišta kapitala Bloomberg Adrije Ivan Odrčić za DNEVNIK.hr analizira kakva je godina pred nama, slijedi li nam oporavak, što će biti s investicijama, kamatnim stopama, turizmom, plaćama i tržištem rada. Otkriva imamo li razloga za optimizam i očekuje li nas smirivanje cijena.
"Hrvatsku u izbornoj 2024. godini očekuje ubrzanje realnog rasta BDP-a na 2,7% (s 2,2% u ovoj godini). Naša je procjena da će hrvatsko gospodarstvo u 2024. godini ubrzati realnu stopu BDP-a na 2,7% godišnje, ponajviše potpomognuto državnom potrošnjom i investicijama.
Povećanje mase plaća u državnom i javnom sektoru će sigurno imati određeni nepovoljan utjecaj na javne financije, međutim relativno čvrsta fiskalna disciplina prijašnjih godina uspješno će iskompenzirati takve poteze.
Rezultat povećanja plaća u javnom sektoru (i unutar privatnog) jest porast osobne potrošnje, odnosno snažan vjetar u leđa ukupnom rastu BDP-a, pri čemu dodatan doprinos ohrabrenju potrošača će se naći u vidu bitno slabije inflacije (očekujemo da će se prosječna godišnja stopa inflacije spustiti s oko 8,5% u ovoj na oko 3,6% u 2024. godini)", rekao nam je Odrčić.
Dodatan poticaj osobnoj potrošnji će doći i od nastavka pozitivnog trenda na tržištu rada, koji zbog nedostatka radnika bilježi relativno visoke stope rasta plaća u privatnom sektoru, napominje.
"Bitno je napomenuti da hrvatsko gospodarstvo bilježi pojačan priljev strane radne snage tijekom proteklih godina, nastojeći kompenzirati odljev radno sposobnog stanovništva u desetljeću članstva u EU, što će dovesti do toga da će gotovo 15% zaposlenih u naredne dvije godine činiti strani radnici.
Izazov u toj priči nije da li trebamo ili ne prihvatiti činjenicu da nam ti radnici trebaju, već kako i njih zadržati (domicilno stanovništvo i dalje bilježi visoke stope odlaska), s obzirom da velika većina tih radnika odu također iz zemlje čim steknu uvjete za prelazak u mahom bogatiju zemlju članicu EU-a.
Veliki je to trošak kako za gospodarstvo (poslodavci ulažu financijski i vremenski u obrazovanje odnosno osposobljavanje radnika koji naposljetku napusti zemlju), tako i za društvo u cjelini", ističe.
Investicije će dati snažan pozitivan poticaj gospodarstvu, s obzirom na izdašnost sredstava iz EU fondova te će se one više preusmjeravati kroz javni sektor, odnosno u infrastrukturne projekte.
"S druge pak strane, domaća privatna poduzeća osjećaju porast kamatnih stopa na kredite tijekom ove godine (od kraja 2022. godine do 10. mjeseca 2023. kamatne stope su porasle za 1,7 postotnih bodova), što bitno utječe na trošak financiranja projekata, a, iako nešto sporiji (zbog izdašne likvidnosti u bankarskom sustavu), sličan se trend rasta kamatnih stopa očekuje u narednih nekoliko mjeseci".
Turizam bi i ovaj puta mogao spasiti Hrvatsku, no ni tu nema garancije.
"Što se tiče inozemne komponente unutar BDP-a, turizam bi sljedeće godine trebao nastaviti davati snažan pozitivan doprinos ukupnom rastu gospodarstva, pod uvjetom da se glavna emitivna tržišta počinju bitnije oporavljati. Njemačka je ove godine u recesiji, što se moglo primijetiti tijekom glavne turističke sezone, odnosno ljeta ove godine, kada je došlo manje njemačkih turista na obalu.
Srećom, sezona je i dalje bila jaka zato što su nedolazak njemačkih turista kompenzirali putnici iz istočnoeuropskih zemalja, međutim nema garancije da će sljedeća godina biti jednako uspješna ukoliko se manjem dolasku njemačkih turista pridruže i putnici iz recesijski pogođene Austrije i drugih nama bitnih država.
Primjerice, nakon ovogodišnjeg pada od -0,2%, austrijski BDP bi u 2024. godini trebao porasti oko 0,7%. Isto tako, češki BDP bi nakon pada od 0,2% u 2023. trebao porasti za 1,8%. Najnepredvidljiviji faktor u 2024. godini je trenutno novi Zakon o turizmu, čiji učinak nitko nije mjerljivo izračunao niti (izvršna vlast) nije kvalitetno iskomunicirao sa svim uključenim stranama".
Pročitajte i ovo
Evo kakva je situacija s izvozom.
"Kod izvoza roba je slična priča, samo sa lošijim predznakom u odnosu na turizam. Ove godine svjedočimo padu robnog izvoza, ne samo što je prošlogodišnja baza bila visoka (visok rast cijena energenata primjerice je snažno „gurao“ rast izvoza lani), već i zbog toga što je usporavanje ekonomija Slovenije, Italije, Njemačke i Austrije rezultirao snažnim padom potražnje za proizvodima iz Hrvatske.
Ukoliko se domaća potražnja u tim zemljama popravi, očekujemo da bi 2024. godine robni izvoz također bilježio pozitivnu stopu rasta".
Prema ovim prognozama, Hrvatsku očekuje oporavak.
"Kada se sve zbroji i oduzme, hrvatsko gospodarstvo će u 2024. godini (ukoliko se ne dogodi globalno značajan negativni događaj) ubrzati svoj rast, jer uz izdašne priljeve sredstava iz EU se „kladi“ i na oporavak glavnih trgovinskih partnera, dok je rast zaposlenosti i plaća postojan.
Ono što bi moglo bitnije utjecati na stanje u gospodarstvu jest možebitna promjena izvršne vlasti, međutim s obzirom da su namirene (u vidu povećanja plaća u prvom redu) gotovo sve skupine unutar javnog i državnog sektora, taj scenarij je vrlo malo vjerojatan", rekao nam je zaključno Odrčić.
