Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Godinu na izmaku u znanosti i visokom obrazovanju obilježili su predstavljanje Strategije obrazovanja, znanosti i tehologije, javna rasprava o tome strateškom dokumentu te stajalište akademske zajednice da Hrvatski sabor treba najprije donijeti tu strategiju i tek onda pristupiti izradi novoga zakonskog okvira, ali Sabor je ipak prije izmijenio Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.


Temeljna ideja Strategije, predstavljene 16. rujna u Banskim dvorima, jest postojanje trokuta znanja koji čine cjeloživotno učenje, znanost i inovacije. Tekst Strategije na 180 stranica podijeljen je na pet odvojenih segmenata - Cjeloživotno učenje, Predtercijarni odgoj i obrazovanje, Visoko obrazovanje, Obrazovanje odraslih te Znanost i tehnologija. U području visokog obrazovanja, ključna promjena koju Strategija donosi tiče se promjene sustava napredovanja u zvanjima. Novi sustav predlaže da se na visoka učilišta uvede sistematizacija radnih mjesta, te da napredovanje u zvanjima bude moguće tek kad se isprazni neko od postojećih mjesta. Prema novome sustavu, na javnim će visokim učilištima postojati samo jedna kategorija studiranja - besplatno studiranje, a namjerava se unaprijediti i studentski standard. Kad je pak riječ o znanosti i tehnologiji jedan od ključnih ciljeva je unaprjeđenje sustava financiranja kroz poticanje ulaganja poslovnog i društvenog sektora u istraživanje i razvoj.

Vezani članci Nevenka Maras Profesorica o gledanju utakmica u školama: "Nisam za prekidanje nastave, ali sam za to da se utakmica gleda uz uvjet da se sve pomno pripremi" Ilustracija Što se krije iza austrijskog "ne" ulasku Hrvatske u Schengen? "Politička elita im je pod snažnim utjecajem poslovnih krugova"

Dvomjesečna javna rasprava o nacrtu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije može se sažeti u načelno 'da' nacrtu toga dokumenta čije donošenje, slaže se većina sudionika, nema alternativu, a većina primjedaba odnosi se na opsežnost dokumenta te na stajalište da na njemu još treba raditi. Očekuje se da će Hrvatski sabor prihvatiti Strategiju u veljači 2014.

Bez obzira na to što je Senat Sveučilišta u Zagrebu nekoliko puta apelirao da se novi cjelovit zakon o znanosti i visokom obrazovanju ne donese dok se ne prihvati nacionalna Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, Sabor je 15. srpnja izmijenio Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, i time, među ostalim, ukinuo obvezu napredovanja na radnim mjestima i propisao obvezu dodatnoga provjeravanja zaposlenih znanstvenika i nastavnika.

Evo čime je mlada znanstvenica zaslužila bogatu novčanu nagradu

Akademska zajednica i mjerodavno ministarstvo imali su različita mišljenja o Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja pa je tako Rektorski zbor visokih učilišta RH tražio odgodu primjene toga pravilnika uz ocjenu da su njegovi kriteriji nedorečeni, nedorađeni i neusklađeni pa mogu dugoročno štetiti kvaliteti izbora nastavnika u znanstvena zvanja. Spomenuti pravilnik stupio je ipak na snagu, a Rektorski zbor ocijenio je da nije bio donesen na transparentan način te da se u postupku donošenja nije poštivala osnovna razina sudjelovanja zainteresirane javnosti.

Nakon što je dugo bila 'u mirovanju' u 2013. Hrvatska zaklada za znanost postala je središnje i neovisno mjesto za razvoj i primjenu novih finacijskih instrumenata za financiranje znanstvenih projekata i pružanje potpore uspostavi karijera mladih istraživača.

Godinu su obilježila i nastojanja da se namakne što više novca za znanstvena istraživanja, kako iz državnoga proračuna i europskih fondova, tako i poticanjem privrede da ulaže u znanost.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta organiziralo je 12. srpnja međunarodnu konferenciju "Hrvatska znanost u Europskoj uniji" na kojoj je predstavljen i novi program Europske unije (EU ) za istraživanje i inovacije "Obzor 2020" (Horizon 2020)

Znanstvena i akademska zajednica obilježile su i ulazak Hrvatske kao samostalne države u Europsku uniju (EU) pa tako i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) koja planira osnovati i tijelo za proučavanje lingvističkih, povijesnih, gospodarskih, kulturnih i društvenih pitanja jugoistočne Europe. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju