"Uvijek je mislio, radio i govorio dobro te je od srca opraštao nanesene mu uvrede i nepravde zauzimajući se za svakog čovjeka i kod ljudi i kod Boga", rekao je Batelja predvodeći misno slavlje na spomendan blaženoga Alozija Stepinca u Župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Krašiću.
Pročitajte i ovo
Lomio je, kazao je Batelja, okove ropstva u koje je bezbožni sustav okovao njega, njegov narod i Crkvu. "Zlurada je izjava suvremenih političara koji taj nehumani sustav nastoje uljepšati tvrdeći da je u Stepinčevo vrijeme bila sloboda vjere kao i danas te tko je htio ići u crkvu - išao je, a tko nije htio - nije išao. Tko nije upoznao činjenice da u Titovoj Jugoslaviji nije bilo ni osobne slobode, ni slobode govora, ni udruživanja, ni sudstva, ni slobode savjesti i vjeroispovjesti taj ne može shvatiti domet Stepinčeve žrtve, ni sudbinu hrvatskog naroda kojem je ta žrtva sačuvala identitet i dignitet", poručio je.
Stepinčeva žrtva, istaknuo je, obvezuje na promicanje i čuvanje zdravih i životu otvorenih obitelji te na kršćanski odgoj.
"Naš današnji pohod ovom mjestu gdje je započeo život i gdje je mučenički umro blaženi Alojzje Stepinac iskaz je naše zahvale njemu koji je hrabro živio vjeru i svjedočio ljubav prema Bogu i hrvatskom narodu. Na ovu 55. obljetnicu tvoga usnuća želimo se prisjetiti da nisi bio prosječan nego nadprosječan kršćanin", poručio je Batelja.
"Opravdano iščekujemo riječ Svetoga Oca i čas kada će blaženog Alojzja Stepinca kao sveca upisati u kalendar Katoličke crkve. Budimo dostojni toga dara", pozvao je postulator Stepinčeve kauze vjernike.
Alojzije Stepinac rodio se 8. svibnja 1898. u Brezariću kraj Krašića. Za svećenika je zaređen u Rimu 1930., a 1934. papa Pio XI. imenovao ga je nadbiskupom koadjutorom s pravom nasljedstva. Za biskupa je zarađen 24. lipnja 1934. u zagrebačkoj Katedrali, a s 36 godina, i nepune četiri godine svećeništva, bio je najmlađi biskup na svijetu.
Nakon smrti nadbiskupa Antuna Bauera 1937., Stepinac je preuzeo upravu i postao zagrebački nadbiskup.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata, nakon uspostave Nezavisne Države Hrvatske, Stepinac se nije vezao ni uz koju političku stranku ili pokret te je ostao dosljedan svom pastirskom poslanju te je javno osuđivao rasna, ideološka i politička progonstva. I u javnim nastupima i u pisanim interventima zahtijevao je poštivanje svake osobe, bez razlike na rasu, narodnost, vjeru, spol i dob. Odmah po donošenju rasističkih zakona, u travnju 1941. uputio je najoštriji prosvjed vlastima. Spašavao je progonjene Židove, Srbe, Rome, Slovence, Poljake, kao i Hrvate komuniste.
Nakon rata komunističke vlasti tražile su od Stepinca osnivanje Katoličke crkve odvojene od Rima. Zbog njegova odbijanja, 1946. vlasti pokreću politički proces po kojem je iste godine 18. rujna i uhićen te osuđen na 16 godina strogog zatvora s prisilnim radom. Nakon petogodišnjeg zatočeništva u Lepoglavi premješten je u kućni pritvor u Krašiću.
Nekoliko godina prije smrti, 12. siječnja 1953. papa Pio XII. imenovao ga je kardinalom, no kardinal Stepinac nikad nije obukao svoj grimizni kardinalski plašt. Umro je u Krašiću 10. veljače 1960. Blaženim ga je proglasio papa Ivan Pavao II. 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici.
U zagrebačkoj katedrali večeras će u 19 sati središnje euharistijsko slavlje predvoditi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a u crkvi Svetog Jeronima u Rimu misu će služiti prefekt Kongregacije za nauk vjere kardinal Gerhard Ludwig Müller. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
brzo riješili problemPula u nekoliko minuta okupirana policijom: Zaustavljen je proboj 50 ljudi u grad
-
TRAJE POTRAGAU tinejdžera je ispalio desetak metaka, a onda se dao u bijeg: Otkriveni potresni detalji brutalnog ubojstva
-
Veliko slavljeNajstariji klub u Hrvatskoj osigurao povratak u Prvu ligu: "Imali smo samo pet igrača..."
