Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Sve što se događa u odnosima sa Slovenijom nije slučajno, jer su dobili jasnu poruku s hrvatskim odustajanjem od primjene Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) da pritiscima na Hrvatsku mogu postići što hoće, izjavio je Tonći Tadić na večerašnjoj tribini 'Godišnica smrti ZERP-a; što se zasita događa na Jadranu'.


Po riječima Tonćija Tadića, bivšeg saborskog zastupnika, člana Euro-Mediteranskog Foruma, Europska komisija je naučila da 'pritiscima i blokadama' može postići od Hrvatske što želi.

Vezani članci Mandarine, ilustracija Iz Slovenije prijavili hrvatske mandarine zbog prevelike razine pesticida Koronavirus u Sloveniji, ilustracija Ministar zdravstva susjedne zemlje zabrinut: "Ako se ne poveća broj cijepljenih, moguć je peti val pandemije"

Kaže kako je češkome veleposlaniku prije nego je njegova zemlja preuzela predsjedanje Europskom unijom predlagao da 'zatraže jedan hrvatski otok u Jadranu i ako budu uporni da to mogu postići'.

Upozorio je na mnoga iznenađenja koja Hrvatsku još čekaju na putu u EU. Tako će, po njegovu mišljenju, Italija u pristupnom sporazumu, kad Hrvatska bude ulazila u Uniju, tražiti ribolov u hrvatskom teritorijalnome moru.

>> SSN želi na Ustavnom sudu usporiti ulazak Hrvatske u NATO

Podsjetio je kako je godišnji ulov u ZERP-u oko 320 milijuna eura, a predsjednik Europske komisije, kad je Hrvatska odustala od ZERP-a, velikodušno je dao za obnovu hrvatske ribarske flote 12 milijuna eura.

Suspenzijom primjene ZERP-a na članice EU, kako je rekao, Hrvatska je poslala poruku glavnome tajniku UN-a da nije u stanju primjenjivati Konvenciju o pravu mora, da nije u stanju obavljati nadzor nad ulovom ribe u tome pojasu te preuzeti odgovornost za svoj dio Jadrana.

Biologinja Dubravka Lulić-Krivić iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koja je nastupila umjesto spriječena kapetana Ante Babića, ravnatelja Uprave pomorskog prometa, govorila je o zaštiti Jadrana od onečišćenja.

Od lipnja prošle godie zabilježena 24 onečišćenja u našem moru

Od lipnja prošle godine, kako je rekla, satelitom su zabilježena 24 slučaja onečišćenja u hrvatskome teritorijalnom moru i ZERP-u, od čega 19 malih, četiri srednja i jedno veliko onečišćenje.

Najviše onečišćenja bilo je u ZERP-u - 12 malih, dva srednja i jedno veliko. Talijanska strana koja je imala uvid u satelitske podatke Europske agencije za sigurnost na moru čitavu prošlu godinu barata pak podatkom od 40 onečišćenja, rekla je.

Dubravka Lulić Krivić, na tribini EKO Profil, posebno je govorila o tome što treba poduzeti kako bi se stanje glede onečišćenja poboljšalo. Uz razne mjere predložila je da Jadransko more treba proglasiti posebno zaštićenim područjem.

Hrvatski sabor donio je odluku da se od 15. ožujka 2008. odgodi primjena ZERP-a na članice EU do postizanja zajedničkog rješenja u'"europskom duh'".

Tadašnji predsjednik slovenske Vlade Janez Janša u povodu odgode primjene ZERP-a izjavio je kako je 'sada u hrvatskim rukama' hoće li pregovore završiti do sredine 2009.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju