Premijer Andrej Plenković sudjeluje na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, a ključne teme su demografija i iseljavanje.
Galerija
Cijene u Hrvatskoj rastu, čini se često, preko noći. Ono što je sigurno jest da će računi za struju i plin od ovoga mjeseca biti još veći, a njihov rast za sobom vuče lanac poskupljenja i ostalih proizvoda.
Mnogima je i prije ovoga bilo teško dočekati kraj mjeseca, a sada će biti još teže, premda zeru lakše u odnosu na ono kako je moglo biti s obzirom na to da je Vlada pripremila paket mjera pomoći. Taj su potez uvjetno pohvalili mnogi, naime, uz upozorenje da je trebalo djelovati i ranije.
Inflacija se prikradala dugo i polako, a rat u Ukrajini sve je dodatno pogoršao. Hrvatska, svim rezultatima unatoč kojima se premijer Andrej Plenković voli često hvaliti, stoji jer ne napreduje onako kako bi mogla i trebala.
Reformi nema, razloga je mnogo, jedan od njih je i što, a što se često zamjera Plenkoviću, nema ni ljudi koji bi ih proveli. No, rekonstrukcija Vlade, ili kako je se sada popularno naziva - ''osvježenje'' - još će malo pričekati. Koga, koliko... pitanja su zasad bez jasnog odgovora.
No, teško da se svega ovoga neće dotaknuti i na današnjoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici na kojoj sudjeluje i Plenković, a nakon nje se očekuju izjave.
Naime, povrh svega izvršna tijela svih 11 sindikata javnih službi odbacila su ponudu Vlade kojom u 2022. nudi povećanje osnovice za plaće u javnim službama od dva posto od 1. travnja, traže četiri posto, te su sindikatima dali 'zeleno svjetlo' za štrajk. Naime, kako upozoravaju: ''Neshvatljivo je da Vlada, unatoč rastu troškova života, odlučuje smanjiti realne plaće ljudima".
Imajući sve to na umu, ne čudi da Hrvatska muku muči s iseljavanjem koje ne prestaje, a stanovništvo koje ostaje sve je starije. Upravo o tim temama sindikati su još prije nekoliko mjeseci tražili sastanak na kojem bi sudjelovao i Plenković.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever uoči početka sjednice ocijenio je posebno zabrinjavajućim činjenicu da je iz Hrvatske u zadnjih desetak godina iselilo oko 400.000 ljudi, prvenstveno mladih i onih u fertilnoj dobi, koji si stvaraju uvjete za život negdje drugdje: "Čini se da razne vlade dolaze i odlaze i da ih to pretjerano ne brine. Ne brine pretjerano ni poslodavce zato što oni nedostajuće radnike nadopunjuju stranom radnom snagom".
