Prisjećajući se ubijenih Srba u ustaškim zločinima u ljeto 1941. u Glini, predsjednik Srpskog narodnog vijeća Boris Milošević poručio je u utorak da je "crna boja koja se danas nosi po uzoru na te mračne godine boja zla i smrti" te da je nedopustivo nositi simbole koji veličaju to ubijanje.
"Teško je razumjeti tolike razmjere zločina koji su se dogodili na području Gline 1941. godine. Stradanje koje danas obilježavamo nije bilo prvo u Glini. Tri zločina, a dva u crkvi. Mjesto mira i molitve postalo je mjesto strašnog zločina, nakon čega je crkva srušena", istaknuo je Milošević.
Kazao je kako su do rata Srbi i Hrvati živjeli, radili i stvarali zajedno, imali zajedničke političke ciljeve i koaliciju koju su u Banovini dogovorili Stjepan Radić i Svetozar Pribičević, ali da je uspostavom ustaškog režima krenulo masovno ubijanje Srba. Osim na zločin koji se dogodio na današnji datum, podsjetio je na ubojstva u svibnju te u kolovozu. Prisjetio se tom prilikom katoličkog župnika Franca Žužeka koji se usprotivio pukovniku Tomislavu Rolfu i njegovoj zapovjedi da se, uz pobijene muškarce u pravoslavnoj crkvi, ubiju i uhićene žene Srpkinje.
"Nedostaje nam danas ljudi kao što je bio Franc Žužek, da posvjedoče o zlu koje je vladalo, da posvjedoče da je crna boja koja se danas nosi po uzoru na te mračne godine boja zla i smrti, a nikako boja koja se može nositi s ponosom i da je ustaški pozdrav koji se pjeva ili kliče sramotan pozdrav koji se ničime ne može oprati", naglasio je Milošević.
Ljudi iz tog vremena nema, ali danas smo mi tu da podignemo glas koliko možemo i da nas se čuje, dodao je. "Da kažemo da je nedopustivo da se ljudi ubijaju samo zato jer su druge vjeroispovijesti ili nacionalnosti i da se nose simboli koji veličaju to ubijanje. To vrijedi i za Srbe i Hrvate. Rehabilitacijom simbola rehabilitiramo zločine i relativiziramo počinjeni zločin", kazao je.
Na mjestu srušene crkve izgrađen je spomen-dom s mišlju, istaknuo je Milošević, da bude mjesto pomirenja, spomena na žrtvu i mira.
Komemoracija za žrtve ustaških zločina iz ljeta 1941. održana je i ove godine u suorganizaciji Antifašističke lige RH te, navode iz SNV-a, zahvaljujući podršci Eparhije gornjo-karlovačke, potomaka žrtava i svih onih koji na Baniji ne zaboravljaju na živote izgubljene u genocidnoj kampanji kao i na uništeni pravoslavni hram.
"Ovdje smo kako bi se sjetili ubijenih muškaraca i dječaka, a samo zato što su bili Srbi i pravoslavci. Hvala vam što dolazite i u vrijeme kada rastu ustašoidni sentimenti", poručila je okupljenima voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Terselič.
Ova godina nije laka, dodala je pa se referirala na Thompsonov koncert. "Ovo je godina u kojoj smo vidjeli premijera i ministre kako sudjeluju u relativizaciji ustaškog pozdrava, a inače glasnom predsjedniku Republike trebalo je gotovo dva tjedna za osudu divljanja glorifikatora ustaškog naslijeđa. Kada gradonačelnik Zagreba pušta da crnilo poplavi ulice glavnog grada", naglasila je.
Dodala je i kako predstavnici Vlade odbijaju svaku mogućnost da se genocid u NDH povezuje sa Srbima. Organizatori su ponovno zatražili i povrat starog naziva spomen-doma žrtvama fašizma, a koji je od 1995. preimenovan u Hrvatski dom.
