Vlada je s današnje sjednice u Sabor uputila prijedlog zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava čija je glavna ideja da se trošak sanacije s poreznih obveznika preseli na vlasnike, dioničare i vjerovnike.
'Osim što se radi o usklađivanju s europskim zakonodavstvom, ovaj zakon je jasna poruka da sanacije kreditnih institucija ubuduće više neće teretiti državni proračun odnosno porezne obveznike nego vlasnike, dioničare i vjerovnike', rekao je ministar financija Boris Lalovac.
Prema podacima koje je iznio, od 1995. do 2000. godine, iz državnog proračuna je za sanaciju šest poslovnih banaka izdvojeno 18 milijardi kuna. Kroz razne prodaje imovine vraćeno je između 7 i 8 milijardi kuna tako da su porezni obveznici za neto sanaciju platili oko 10 milijardi kuna.
VIDEO Milanović poželio dobrodošlicu novoj predsjednici - Evo što je još rekao!
Od 2000. godine, kada je ukinut zakon o sanaciji i osnovana Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), isplaćeno je oko 200 tisuća štediša s ukupnim iznosom od oko 5 milijardi kuna, kaže Lalovac.
Prema Vladinu prijedlogu, sanacijska tijela u Hrvatskoj koja su ovlaštena za izvršavanje ovlasti za sanaciju i primjenu sanacijskih instrumenata su Hrvatska narodna banka (HNB) za kreditne institucije i grupu kreditnih institucija, Hrvatska agencija za nadzor financijski usluga (Hanfa) za investicijska društva, grupu investicijskih društava, i financijske institucije za koje je nadležan i DAB.
Ako ste među ovih 60 tisuća građana tada se ova vijest tiče i vas!
Postupak sanacije predviđen je samo za onu instituciju za koju je utvrđeno da propada ili je vjerojatno da će propasti, za koju sve druge mjere iz nadležnosti supervizora ili mjere privatnog sektora nisu dovoljne da bi se institucija financijski oporavila i ako je procijenjeno da je sanacija te institucije u javnom interesu.
Za financiranje sanacije, prema prijedlogu se uspostavlja sanacijski fond kojim upravlja DAB. Sredstva sanacijskog fonda prikupljat će se propisanom dinamikom kako bi se postigla ciljana razina koja do 31. prosinca 2024. mora doseći iznos od najmanje jedan posto iznosa osiguranih depozita svih kreditnih institucija s odobrenjem za rad u Hrvatskoj, prema revidiranim financijskim izvještajima za prethodnu godinu. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
