Saborski odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost uz jedan je suzdržani glas donio odluku o provođenju neposrednog nadzora u SOA-i od 2006. godine do danas kojim se želi utvrditi načine, kriterije, pravilnike te preporuke po kojima su ljudi i djelatnici primani u tu agenciju te jesu li zapošljavani i oni koji nisu ispunjavali sigurnosne i zakonske kriterije. Nakon SOA-e nadzor će se provesti i u ostalim službama sigurnosno-obavještajnog sustava, točnije Vojna sigurnosno-obavještajnoj agenciji te Operativno-tehničkom centru za nadzor telekomunikacija. Zbog toga je formirana radna skupina od sedam članova koja mora provesti cijeli neposredni nadzor u SOA-i i počet će s radom idući tjedan, a članovi su ujedno i članovi Odbora – HDZ-ovi Miroslav Tuđman, Tomislav Čuljak, HDSSB-ov Dinko Burić, SDP-ovi Igor Dragovan, Igor Rađenović i Franko Vidović te HNS-ov Milorad Batinić. Prijedlog o nadzoru došao je od Kluba zastupnika SDP-a.
Pročitajte i ovo
'Sigurnosno-obavještajni aparat je izuzetno osjetljivo pitanje. Kada se dogodi eksces u represivnom aparatu, zvoni zvono za uzbunu i svi oni koji imaju odgovornost moraju provesti nadzor da bi građani bili mirni i da bi sustav funkcionirao prema zakonu', rekao je potpredsjednik odbora Igor Dragovan.
Predsjednik Odbora za nacionalnu sigurnost Miroslav Tuđman rekao je da ova tema otvara i niz drugih pitanja.
Josipović: HDZ miješa kruške i jabuke
'Ako su primani ljudi bez provjera, što su oni radili, jesu li bili izvori curenja podataka, odnosno što su radila druga vodstva da to spriječe. Tražit će se i odgovor na to jesu li curili dokumenti i imaju li agencije evidenciju o curenju dokumenata i što su poduzele s time u vezi', kaže Tuđman te dodaje kako su vladajući u okviru rasprave pokušali izbjeći i pitanje kako je vrlo povjerljiv dokument o rezultatima sigurnosne provjere jedne osobe dospio u novine.
'Mi imamo zapravo jedan zakon koji je dosta neodređen. Prethodni zakon iz 90-ih godina točno je navodio tko je nadležan da pokrene postupak ako curi dokument s državnom tajnom, službenom tajnom ili vojnom tajnom, tada je bila i druga klasifikacija, danas toga nema. Tako da zapravo danas nemamo evidenciju koliko je dokumenata iscurilo, tko je pokrenuo istragu, što je utvrđeno i to je očigledno jedan od propusta u definiranju uopće sustava nacionalne sigurnosti', zamjera Tuđman. (Agencija VLM)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
