Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Svi saborski klubovi danas su u prvom čitanju podržali prijedlog zakona o javno-privatnom partnerstvu (JPP), ali su oni oporbeni ocijenili da zakon središnjoj vlasti daje preširoke ovlasti u odlučivanju o projektima JPP-a, a što, upozoravaju, otvara prostor da se takvi projekti odobravaju samo u sredinama kojima upravljaju vladajuće stranke na državnoj razini.


Damir Kajin (IDS) rekao je kako se i do sada modelom JPP-a "podilazilo unaprijed poznatom graditelju", a da i predloženi zakon Vladi dopušta da uredbama, dakle diskrecijski utvrđuje kriterije za odabir projekata.

Vezani članci PR Obilježavanje Dana Dunava 2021. Slika nije dostupna Sunčani Hvar u privatnom vlasništvu?

"To će funkcionirati isto kao i kod raspodjele proračuna - više će dobiti one sredine gdje su na vlasti stranke iz vladajuće koalicije. Proizvoljnost i arbitrarnost mora se obuzdati", poručio je Kajin.

Da je zakon "previše i nepotrebno centraliziran" smatra i Vladimir Šišljagić (HDSSB). "Otvara se mogućnost da se projekti odobravaju po političkoj liniji, da konačnu riječ daje 'tata'", rekao je Šišljagić, koji opskurnim poslovima i izvorom negativnosti JPP-a smatra aktualnu gradnju športskih dvorana za potrebe Svjetskog rukometnog prvenstva u Hrvatskoj iduće godine.

Sramotnim je ocijenio podatak da se dvorana u Osijeku, po modelu koji je predlagao tadašnji gradonačelnik, pravaš Anto Đapić, trebala graditi za 843 milijuna kuna, a da se, nakon što se javnost tome usprotivila, preko noći cijena spustila na 165 milijuna (iako bez cijene održavanja objekta)".

"Nitko me ne može uvjeriti da za 24-godišnje održavanje dvorane Gradski vrt treba gotovo 700 milijuna kuna", rekao je Šišljagić, ističući kako je cijeli posao oko ugovora o gradnji dvorane bio tajan, a kako bi se, smatra, prikrile nezakonitosti.

I Zvonimir Mršić (SDP) drži da zakon daje Vladi previše slobode da uredbama rješava koji će se projekti JPP-a odobravati, napominjući kako uredbe nisu podložne javnoj raspravi i, u pravilu, nikada se ne donose u zakonskim rokovima.

Predloženom zakonu zamjera i brojne administrativne prepreke, posebno brojnost suglasnosti koje su potrebne za sklapanje ugovora o JPP-u, a zbog kojih, uvjeren je, ni jedan projekt neće moći biti okončan u jednom četverogodišnjem mandatu.

Zlatko Koračević (HNS) također je upozorio na administrativne prepreke, zbog kojih će se, upozorava, nepotrebno odužiti svi projekti JPP-a.

"Ubit će se smisao JPP-a, jer će se samo pripremni dio razvući na godinu dana", rekao je i pozvao da se razmotri mogućnost osnivanja posebnih fondova koji bi bili potpora lokalnim sredinama u projektima JPP-a, a budući da općine i gradovi nemaju dovoljno financijskih potencijala za takve projekte.

Tomislav Ivić (HDZ) rekao je kako se predloženim zakonom, uz one o koncesijama (Sabor već raspravio) i o javnoj nabavi (rasprava slijedi), stvara neophodne pravne pretpostavke za što uspješniju realizaciju modela JPP-a, a posebno za transparentnost cijelog postupka.

Napomenuo je kako su smjernice, koje sada reguliraju JPP, definirale samo jedan oblik JPP-a (privatnu financijsku inicijativu), te da je stoga nužno zakonski regulirati i druge modele JPP-a radi njihove jednostavnije i učinkovitije realizacije.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju