Sabor: Potpora prijedlogu zakona o javno-privatnom partnerstvu

Damir Kajin (IDS) rekao je kako se i do sada modelom JPP-a "podilazilo unaprijed poznatom graditelju", a da i predloženi zakon Vladi dopušta da uredbama, dakle diskrecijski utvrđuje kriterije za odabir projekata.

Pročitajte i ovo Stubičke Toplice - JPP pod neobičnim okolnostima Sunčani Hvar u privatnom vlasništvu?

tri vijesti o kojima se priča drama u dalmaciji Građani prijavili ljude s uznemirujućim maskama koji ulaze u dvorišta: Intervenirala policija, evo o čemu je riječ POVRAT POREZA Dobre vijesti za dio građana! Novac će uskoro sjesti na račune, evo tko će dobiti najviše Države povlače vojnike Teheran zatvorio zračni prostor. Pentagon priprema opcije za napad na Iran. Oglasio se Trump

"To će funkcionirati isto kao i kod raspodjele proračuna - više će dobiti one sredine gdje su na vlasti stranke iz vladajuće koalicije. Proizvoljnost i arbitrarnost mora se obuzdati", poručio je Kajin.

Da je zakon "previše i nepotrebno centraliziran" smatra i Vladimir Šišljagić (HDSSB). "Otvara se mogućnost da se projekti odobravaju po političkoj liniji, da konačnu riječ daje 'tata'", rekao je Šišljagić, koji opskurnim poslovima i izvorom negativnosti JPP-a smatra aktualnu gradnju športskih dvorana za potrebe Svjetskog rukometnog prvenstva u Hrvatskoj iduće godine.

Sramotnim je ocijenio podatak da se dvorana u Osijeku, po modelu koji je predlagao tadašnji gradonačelnik, pravaš Anto Đapić, trebala graditi za 843 milijuna kuna, a da se, nakon što se javnost tome usprotivila, preko noći cijena spustila na 165 milijuna (iako bez cijene održavanja objekta)".

"Nitko me ne može uvjeriti da za 24-godišnje održavanje dvorane Gradski vrt treba gotovo 700 milijuna kuna", rekao je Šišljagić, ističući kako je cijeli posao oko ugovora o gradnji dvorane bio tajan, a kako bi se, smatra, prikrile nezakonitosti.

I Zvonimir Mršić (SDP) drži da zakon daje Vladi previše slobode da uredbama rješava koji će se projekti JPP-a odobravati, napominjući kako uredbe nisu podložne javnoj raspravi i, u pravilu, nikada se ne donose u zakonskim rokovima.

Predloženom zakonu zamjera i brojne administrativne prepreke, posebno brojnost suglasnosti koje su potrebne za sklapanje ugovora o JPP-u, a zbog kojih, uvjeren je, ni jedan projekt neće moći biti okončan u jednom četverogodišnjem mandatu.

Zlatko Koračević (HNS) također je upozorio na administrativne prepreke, zbog kojih će se, upozorava, nepotrebno odužiti svi projekti JPP-a.

"Ubit će se smisao JPP-a, jer će se samo pripremni dio razvući na godinu dana", rekao je i pozvao da se razmotri mogućnost osnivanja posebnih fondova koji bi bili potpora lokalnim sredinama u projektima JPP-a, a budući da općine i gradovi nemaju dovoljno financijskih potencijala za takve projekte.

Tomislav Ivić (HDZ) rekao je kako se predloženim zakonom, uz one o koncesijama (Sabor već raspravio) i o javnoj nabavi (rasprava slijedi), stvara neophodne pravne pretpostavke za što uspješniju realizaciju modela JPP-a, a posebno za transparentnost cijelog postupka.

Napomenuo je kako su smjernice, koje sada reguliraju JPP, definirale samo jedan oblik JPP-a (privatnu financijsku inicijativu), te da je stoga nužno zakonski regulirati i druge modele JPP-a radi njihove jednostavnije i učinkovitije realizacije.