Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

U Saboru je na dnevnom redu rasorava o Izmjenama zakona o porezima i to onima na dodanu vrijednost, na dobit te na dohodak.


Ministar financija Slavko Linić u nastavku 10. sjednice Hrvatskog sabora obrazložio je prijedlog izmjena Zakona o PDV-u i izmjenu međustope PDV-a s 10 na 13 posto.

Vezani članci Dragana Jeckov Jeckov podigla temperaturu u Sabornici: "U desetak gradova postoje ulice koje nose imena pripadnika i ideologa ustaškog pokreta" Slika nije dostupna Pogledajte što je Milanović govorio o povećanju PDV-a 2009.

Prvu repliku nakon izlaganja uputio je HDZ-ov zastupnik Željko Reiner. Povećanje međustope PDV-a s 10 na 13 posto nazvao je kontrarevolucionarnim, obzirom da je Vlada ranije ove godine smanjenje iste međustope na 10 posto nazvala revolucionarnim.

"Vlada RH se ne bavi revolucijom i kontrarevolucijom. Vlada se bavi krizom u Hrvatskoj", odgovorio mu je Linić. "Krizu u RH platit će građani Hrvatske, nitko drugi", dodao je Linić.

Da imamo gospodarski rast ne bismo imali krizu, nastavio je ministar. Opet je optužio HDZ za posrnulo hrvatsko gospodarstvo. Rekao je kako građani sada plaćaju tu gospodarsku tragediju.

Iduću repliku ministru je uputio HDZ-ov zastupnik Ivan Šuker. "Zbog jedne pogrešne odluke i kažnjavate sektor turizma koji je Hrvatskoj jako bitan", rekao je Šuker. Pozvao je Linića da govori o konkretnim borjkama.

"Ako ćete o brojkama, dajte onda recite zašto ste prema podacima Eurostata u posljednje tri godine mandata stvorili 64 milijarde deficita", odgovorio mu je Linić.

Saborska oporba traži sniženi porez i za Hinu

Poput dnevnih novina i Hrvatska izvještajna novinska agencija (Hina) te lokalni mediji trebali bi porez na dodanu vrijednost plaćati po sniženoj stopi od pet posto, rekli su danas zastupnici HDZ-a i laburista.

Ivan Šuker je najavio da će HDZ, s ostalim oporbenim klubovima, pokušati dogovoriti zajednički amandman za Hinu na izmjene Zakona o PDV-u kojima bi se sniženom stopom poreza od pet posto oporezovale sve dnevne novine, osim onih koje u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju, neovisno o broju riječi. To nisu veliki novci, rekao je Šuker.

Goran Marić (HDZ) ne protivi se smanjenu PDV-a na novine, ali se pita zar su novine važnije od dječje hrane (na koju bi se stopa PDV-a sa 10 podignula na 13 posto) ili od Hine? Otvarati Hinu tržištu, smanjivati joj proračun, znači otvoriti proces njezine likvidacije. To nije dobra odluka, upozorio je Marić.

Ocijenio je kako je i inače politika ove vlade otvaranje bespotrebnih agencija, a da sada gasi onu koja je od nacionalnog interesa. Vlada je u prijedogu proračuna za 2014. za Hinu predvidjela 23 posto manje novca nego ove godine, dok je u projekcijama za 2015. i 2016. uopće nema.

Smanjenje proračuna Hini za pet milijuna kuna zapravo znači njeno ukidanje, suglasan je i laburist Branko Vukšić, pridruživši se HDZ-ovim upozorenjima. Hina se ne smije ukinuti, bio je izričit Vukušić.

Laburist pozdravlja nakanu snižavanja poreza na dnevne novine i tumačenje da se to čini kako bi se zadržala radna mjesta, no upozorava da se novinari i dalje otpuštaju u tiskanim i u dnevnim novinama. Novinari su i dalje najnezaštićenija branša u Hrvatskoj, rekao je Vukšić.

Šuker o najsvetijoj stvari u državi

Oporba je žestoko napala Vladin prijedlog izmjena Zakona o PDV-u po kojima bi se međustopa PDV-a od 10 posto povećala na 13 posto i to za ugostiteljstvo i turizam, periodične časopise, šećer, jestiva ulja i masti, dječju hranu, isporuku vode, ulaznice na koncerte te na časopise za kulturu i umjetnost.

U državi nema vrednije i svetije stvari od djece, ako na novine PDV može biti pet posto, zašto ne može i na dječju hranu, pita Šuker. Oporba Vladu upozorava da često mijenjanje poreza nije dobro, da se time šalje poruka o poreznoj nesigurnosti, da treba voditi računa kada se te promjene rade.

Prije desetak dana u Londonu je bio turistički sajam, išlo se s bukiranjem, bez da se znalo hoće li stopa PDV-a biti 13 ili deset posto, upozorava Šuker. Oporba upozorava da će dizanje poreza na hranu hrvatske građane otjerati u kupovinu u susjedne zemlje, zbog čega će opet, štetu imati državni proračun.

"Rebalans je poprilično zabrinjavajući"

HDZ-ovi zastupnici u Hrvatskom saboru prozvali su danas Vladu da je, samo mjesec dana prije kraja godine, predložila rebalans državnog proračuna za koji zna da se neće moći ostvariti, čime je pokazala da "nema hrabrosti realno prikazati stanje".

"Rebalans je poprilično zabrinjavajući, po prvi puta u povijesti deficit se povećava za 60 posto, odnosno 6 milijardi kuna. To je više nego ukupni godišnji deficit u ranijem razdoblju", ustvrdio je Goran Marić (HDZ), na sjednici saborskog Odbora za financije. Makroekonomske pokazatelje nazvao je deprimirajućima, upitavši otkud Ministarstvo financija crpi optimizam kada za tekuću godinu prognozira rast od 0,2 posto.

Recite mi bar jedan ekonomski parametar na temelju kojega ste došli do takve procjene, rekao je Marić koji je uvjeren da je gospodarski razvoj nemoguće očekivati "dok Vlada provodi agresivnu poreznu politiku, a nositelj monetarne politike (HNB) se ponaša kao UNPROFOR".

Ambicija vs. argumenti

Njegova stranačka kolegica Martina Dalić upozorila je da bi mjesečni prihodi proračuna, po predloženom, trebali biti 10,2 milijarde kuna, što se nije dogodilo od studenog 2011. "Bilo bi korisno za sve da se kaže kako proračun stoji u 2013. pa da se s te osnove krene u izradu onoga za 2014.", kazala je Dalić, koja smatra da su nerealne i projekcije rasta za iduću godinu.

Vlada ima pravo biti ambiciozna treba biti ambiciozna, ali za tu ambiciju treba ipak imati nekakav argument, poručila je Dalić. Neozbiljnim smatra što u predloženom rebalansu nije predviđeno zaduživanje putem izdavanja obveznica, nego samo kreditno.

"Kada ste, prije 14 dana, donosili ovaj prijedlog rebalansa, znali ste da ćete izdati obveznice od 1,7 milijardi dolara, što se dogodilo jučer", rekla je Dalić na što joj je pomoćnik ministra financija Miljenko Fičor odgovorio da je riječ o zaduženju za iduću godinu, jer je Vlada procijenila da je stanje na tržištu trenutno povoljnije nego što će biti.

Nova zaduženja

Na pitanje znači li to da će se Hrvatska do kraja godine zadužiti za još nekoliko milijardi kuna, odgovorio je potvrdno. Vladajući su na optužbe oporbe odgovorili prozivkama da je loše stanje u gospodarstvu rezultat politike prethodnih, HDZ-ovih vlada.

Dragica Zgrebec (SDP) ustvrdila je da je aktualna Vlada rebalans proračuna barem poslala Saboru, "za razliku od ranije Vlade, koja je, koristeći mogućnost preraspodjele proračunskih stavki, pet-šest puta godišnje samostalno rebalansirala proračun".

"Takve su se odluke objavljivale u Narodnim novinama, a da javnost nije dobila uvid u njih", ustvrdila je Zgrebec koja smatra da nema puno razloga za optimizam, budući da je u kratkom roku nemoguće promijeniti strukturu gospodarstva koja je prouzročila krizu.

Uvjerena je, međutim, da će mjere kojima je Vlada pomagala gospodarstvu polučiti rezultate u 2015. i 2016. Da nema puno razloga za optimizam smatra i Ivo Jelušić (SDP). "Kako će ga i imati zemlja u kojoj je HDZ osam godina zaduživao zemlju", upitao je Jelušić.

Rebalans prije srpnja

Ustvrdio je kako je po metodologiji EUROSTAT-a ukupan deficit u zadnje tri godine HDZ-ove vlasti bio 64 milijarde kuna, te da je u tom razdoblju nastala trećina ukupnog duga zemlje. "Mi pokušavamo spasiti što se spasiti dade", rekao je Jelušić i izazvao oštru reakciju Martine Dalić.

"Mene je optimizam napustio kad sam vidjela podatke da deficit u 2012. po EUROSTAT-u nije 3 posto nego 5 posto", kazala je Dalić prozvavši Vladu da se hvalila sanacijom i privatizacijom brodogradnje, koja je pripremljena u vrijeme HDZ-a.

"Ta sanacija imala je svoju cijenu pa je 10 milijardi kuna državnih jamstava uknjiženo u javni dug, o čemu je zakon donesen 2011. Vlada sebi sanaciju brodogradnje pripisuje u političke poene, a HDZ optužuje za deficit", rekla je Dalić. Ustvrdila je i da je rebalans svake godine, osim 2011., donošen u Saboru te da je najviše odluka o preraspodjeli doneseno za vlade Ivice Račana (SDP).

Vladajući i oporba suglasni su da će predloženi proračun za iduću godinu biti rebalansiran prije srpnja, no dok oporba to problematizira, vladajući ističu kako će rebalans biti nužan zbog procedure prekomjernog deficita, u kojoj će se vidjeti kakva će rješenja Vlada dogovoriti s Europskom komisijom.

Hrvatski sabor razmatra prijedloge izmjena zakona o porezima na dodanu vrijednost, na dobit te na dohodak. Izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) međustopa od 10 posto povećala bi se na 13 posto.

Ta se stopa odnosi na ugostiteljstvo i turizam, časopise koji izlaze periodično, šećer, jestiva ulja i masti, dječju hranu, isporuku vode, ulaznice na koncerte te na časopise za kulturu i umjetnost. Vladine analize pokazuju da će dizanje međustope u 2014. i idućim godinama povećati proračunske prihode za otprilike 600 milijuna kuna.

>> VIDEO Rekao pa porekao, a drugi mu krivi

Sniženom stopom PDV-a od 5 posto oporezivale bi se sve dnevne novine, osim onih koje u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju, neovisno o broju riječi. Izmjenama Zakona o porezu na dobit se, između ostaloga, poslovnim bankama omogućuje da poreznu osnovicu umanje za iznos otpisanih potraživanja socijalno ugroženih građana.

Poreznu olakšicu imale bi samo najnerazvijenije jedinice lokalne samouprave. Izmjenama Zakona o porezu na dohodak predlaže se obveza podnošenja godišnje porezne prijave za građane koji u poreznom razdoblju ostvare drugi dohodak, s primjenom od 1. siječnja 2014., odnosno kod prijave poreza za 2014. godinu. Ovisno o visini tih dodatnih prihoda, Vlada predlaže porezne stope od 12, 25 i 40 posto. (B.V./Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook