Što čeka Hrvatsku u mjesecima pred nama? Vujčić dao naslutiti smjer

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u subotu da očekuje usporavanje inflacije u svibnju, uslijed i usporavanja rasta cijena hrane i usluga, pri čemu očekuje da bi se trend sporijeg rasta cijena usluga mogao nastaviti i u budućnosti.

tri vijesti o kojima se priča horor-priče Kako se riješiti podstanara koji ne plaća ili odbija izaći iz stana: Ključno je napraviti jednu stvar žuto upozorenje Stiže promjena vremena: Gotovo cijela Hrvatska pod meteoalarmom, mogući pljuskovi i grmljavina Velika akcija Godinama smo se kupali i plovili iznad njih: Stotine granata i dvije avionske bombe uklonjene i uništene

Odgovarajući na pitanja novinara na marginama HNB-ove 32. međunarodne ekonomske konferencije u Dubrovniku, posljednje na kojoj sudjeluje u ulozi guvernera HNB-a, Vujčić je rekao da očekuje da će u svibnju stopa inflacije usporiti u odnosu na travanj, kada je na godišnjoj razini porasla za 5,8 posto.

Pritom je apostrofirao očekivano svibanjsko usporavanje rasta cijena hrane, na ispod tri posto, kao i usporavanje rasta cijena usluga. Rekao je da se trend "laganog smanjenja pritiska sa strane inflacije usluga" može očekivati i u budućnosti, ukoliko naravno situacija s poskupljenjem energetskih derivata ne potraje toliko dugo da se počne "prelijevati" i na druge usluge.

Istaknuo je da upravo najveći doprinos inflaciji dolazi od cijena energije, koje su snažno rasle i ostaju na povišenim razinama, a koje ovise o razvoju geopolitičke situacije. "No dobro je da se ove ostale komponente inflacije smanjuju, tako da očekujemo i pad stope inflacije u svibnju", zaključio je.

Inače, Državni zavod za statistiku (DZS) će prvu procjenu inflacije u svibnju objaviti u utorak, 2. lipnja.

O razvoju geopolitičke situacije prvenstveno ovisi i koji će se od tri HNB-ova scenarija rasta inflacije u ovoj godini obistiniti. Dakle, ključno je pitanje hoće li doći do otvaranja Hormuškog tjesnaca i normalizacije trgovine naftom, plinom i komponentama za gnojiva, kazao je Vujčić odgovarajući na pitanje novinarke.

Tržišta su pozitivno reagirala na naznake postizanja eventualnog sporazuma između SAD-a i Irana, no situacija se mijenja iz dana u dan, dodao je.

Bez komentara na antiinflacijski paket Vlade

Upitan o antiinflacijskom paketu koji je u četvrtak predstavila Vlada, rekao je da ga ne bi komentirao, a i odgovorio da HNB nije uključen u njegov dizajn. "Imali smo već i prije nekoliko rundi antiinflacijskih mjera Vlade, koje smo mi kasnije analizirali, što pretpostavljam da će biti i u ovom slučaju, međutim ne danas, nego nakon nekog vremena", kazao je.

Upitan o tezama potrebe "hlađenja" gospodarstva, Vujčić je rekao da hrvatsko gospodarstvo još i dalje raste prilično visokim stopama u usporedbi sa zemljama eurozone, pri čemu je predviđena stopa hrvatskog rasta otprilike tri puta viša. Međutim, imamo usporavanje rasta svuda, pa tako i u Hrvatskoj, dodao je.

Hrvatsko gospodarstvo je u prvom kvartalu na godišnjoj razini poraslo za 2,2 posto, no HNB-ovi trenutni pokazatelji upućuju da bi u drugom kvartalu trebalo opet doći do ubrzanja tog rasta, na oko 2,5 posto, što je tada "vrlo blizu" i HNB-ove procjene godišnje stope rasta BDP-a, izjavio je Vujčić, koji u ponedjeljak preuzima dužnost potpredsjednika Europske središnje banke (ESB).

Rekao je da dijelom nastavlja raditi isti posao jer je i kao guverner HNB-a bio član Upravnog vijeća ESB-a. "I dalje imam jedan glas u Vijeću kao što sam i prije imao, međutim sada sam od ponedjeljka na poziciji potpredsjednika ESB-a, a ne više guvernera HNB-a", kazao je.

Vujčić je pojasnio i da su svi članovi Vijeća tamo uvijek u "osobnoj funkciji", predstavljajući svoje osobne poglede na ekonomiju i odlučujući na temelju podataka za eurozonu, a ne nacionalnih podataka.

Nakon što Ante Žigman postane guverner, za što još treba dobiti podršku Hrvatskog sabora, u Vijeću će tako biti dvije osobe iz Hrvatske, a upitan hoće li odnos između njih dvojice nekad donositi i suprostavljene poglede, Vujčić je rekao da je interakcija između članova Vijeća uvijek zanimljiva te da nemaju u svim stvarima uvijek isto mišljenje. "To je dobro, zato se tako i donose odluke, da svatko može izložiti svoje mišljenje, a naravno prevladavajuće mišljenje onda predstavlja i odluku Vijeća", dodao je.

Novinare je zanimalo i koji će biti budući potezi ESB-a kada je riječ o kamatnim stopama, pri čemu je Vujčić ponovio da se te odluke uvijek temelje na podacima s kojima se u tom trenutku raspolaže, pa će tako biti i na lipanjskom sastanku.

Dubrovačka konferencija i o priuštivosti stanovanja

S obzirom na novu dužnost u Frankfurtu, Vujčiću je ovo zadnja Dubrovačka konferencija kao guvernera HNB-a. "Drago mi je da se ovakvom kvalitetnom konferencijom opraštam od Hrvatske narodne banke", poručio je.

Rekao je da je uvjeren da će se konferencija održavati i idućih 30 i više godina, kao i da će se u budućnosti raspravljati o još boljem svijetu nego što je danas.

Dubrovačka konferencija tradicionalno je susret i mjesto dijaloga akademskog miljea, odnosno uglednih svjetskih i domaćih znanstvenika, s predstavnicima međunarodnih financijskih institucija, središnjih banaka i financijskog sektora.

Prvi dan konferencije posvećen je temama monetarne politike i njezina djelovanja u uvjetima visoke inflacije, uključujući prijenos monetarnih šokova i važnosti tečaja za kretanje inflacije u europodručju. Također, tu se i teme neovisnosti središnjih banaka, digitalizacije valuta te uloge banaka i financijskih institucija, kao i problema priuštivosti stanovanja i mogućih rješenja iz perspektive monetarne politike.

Drugog dana konferencije bit će riječi o ulozi središnjih banaka u financijskim krizama, o javnom dugu i fiskalnoj integraciji u EU, globalnim platnim sustavima te o novim oblicima digitalne imovine, poput stablecoina, i njihovom utjecaju na monetarnu politiku i financije.

Osvrćući se na temu priuštivosti stanovanja, Vujčić je rekao da je to problem u mnogim zemljama u Europi, uključujući i Hrvatsku.

Problem je i s "više lica", pa je tako uvijek i pitanje ponude i potražnje, no u nekim zemljama, poput Grčke, Portugala i Hrvatske, i dodatne potražnje izvana, pri čemu strani državljani povećavaju potražnju pa time i cijene.

Također, relativno brzi rast ekonomije, uz rast zaposlenosti te otvaranje novih radnih mjesta koja se većinom popunjavaju radnicima iz inozemstva, također povećava potražnju za stambenim prostorom.

U Hrvatskoj je, napomenuo je Vujčić, i jako puno stambenih jedinica u kojima nitko ne živi, dio ih je kupljen isključivo kao investicija, a također smanjuju priuštivost stanovanja.

Naposljetku, sa središnjim bankama je povezano financiranje kupnje stambenih nekretnina, pri čemu je podsjetio na lani uvedene makroprudencijalne mjere koje se, osim na gotovinske, odnose i na stambene kredite. "Druge zemlje su to isto radile. Čut ćemo iskustva drugih zemalja i kako to također utječe na priuštivost stanovanja i stambeno stanovanje", izjavio je Vujčić.