Oporba je ovoga puta podnijela osjetno manje amandmana u odnosu na listopad prošle godine, kada ih je na drugi rebalans proračuna imala čak 190.
Po brojnosti amandmana ove godine prednjače SDP-ovi zastupnici, zajedno sa stranačkim klubom podnijeli su ih 62, gotovo polovicu. Prošle godine, prvo su mjesto držali 'mostovci', ove su na drugom, imaju 50 amandmana. Ipak, utješno im je da je, gledano pojedinačno, najviše amandmana, 33, podnio njihov Marin Miletić.
Šest je amandmana podnio suverenist Marijan Pavliček, četiri Klub Centra i NPS-a, po dva Klub Možemo i nezavisni Dario Zurovec, po jedan Klub IDS/PGS-a/Unije SU-PIP i Marijana Puljaka (Centar).
Predloženim rebalansom proračuna, njegovi se prihodi, u odnosu na izvorni proračun, povećavaju za 1.8 milijardi eura, a rashodi za 976 milijuna eura tj. na 30.3 milijarde, odnosno na 33.6 milijardi eura.
S obzirom na planirano povećanje rashoda i prihoda, ukupan deficit na razini državnoga proračuna se smanjuje za 840 milijuna eura, čime, mjeren nacionalnom metodologijom, iznosi 3.9 posto BDP-a. Izražen pak prema ESA metodologiji, u skladu s kojom se izvještava i Europska komisija, deficit na razini konsolidirane opće države iznosi 2.6 posto BDP-a, čime Hrvatska ulazi unutar kriterija iz Maastrichta.
S obzirom na ubrzani gospodarski rast, udio javnog duga u BDP-u do kraja godine bit će na 58.9 posto, čime će Hrvatska po prvi put zadovoljiti mastriške kriterije i duga i deficita.
Gotovo polovicu SDP-ovih amandmana čine oni Boške Ban Vlahek koja svake godine podnosi brojne amandmane i na proračun i na rebalans. Ovoga puta, primjerice, traži dodatnih 100.000 eura za prevenciju nasilja i ovisnosti, odnosno uspostavu sveobuhvatnog programa koji će se fokusirati na različite aspekte prevencije nasilja.
Tradicionalno, misli i na kraj koji zastupa, Međimurje, pa traži milijun eura za izgradnju ergele međimurskog konja, autohtone hrvatske pasmine, ali i 2.4 milijuna eura za gradnju dječjeg vrtića u Dunjkovcu, u općini Nedelišće koji će imati pet dnevnih boravaka za 84 djece.
Sanja Radolović, koja je podnijela 16 amandmana, traži da država osigura 520.000 eura za Projekt Mozaik 6, odnosno za pomoćnike u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju u Istarskoj županiji, ali i dva milijuna eura za izgradnju sportske dvorane pulske Medicinske škole, 300.000 eura za izradu idejnog i glavnog projekta te projekta opreme obnove zgrade Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova itd.
Sredstva za svoje zahtjeve zastupnice pronalaze na pozicijama Porezne i Carinske uprave, Direkcije za korištenje službenih zrakoplova.
U prepoznatljivom, sarkastičnom stilu, Arsen Bauk (SDP) je predložio da se iz sredstava Ministarstva pravosuđa izdvoji 10.000 eura za izradu aplikacije Resignation alert (upozorenje o ostavci) koja bi na vrijeme, i to bez iznimke, upozoravala na potrebu podnošenja ostavke.
Bauka je na takav prijedlog motivirala nezabilježena i nedovoljno potaknuta praksa podnošenjem ostavki dužnosnika koji su više godina na funkcijama nekoliko tjedana ili sati prije nego bi bili predmetom postupanja tijela progona. Iako ne spominje njihova imena, jasno je da misli na Josipa Škorića i Josipa Šarića, bivšeg šefa Hrvatskih cesta i bivšeg saborskog zastupnika.
Miletić, kroz svoja 33 amandmana, uz ostalo traži da država u proračunu osigura tri milijuna eura na ime naknade štete građanima za nuspojave cjepiva protiv covida te za povrat, u pandemiji neosnovano naplaćenih kazni zbog čega su mnogi građani financijski bili uništeni i morali su zatvarati svoje obrte i društva. Traži i da država izdvoji 50 milijuna eura za izgradnju bolnice u sjevernoj Istri koja bi trebala uključivati rodilište i omogućiti specijalističke preglede. Kao moguće lokacije za bolnicu vidi Buje, Umag ili Poreč. Predlaže i da se osigura 2.5 milijuna eura za izgradnju bioplinskog postrojenja u Rijeci.
I dok Miletić drži prošlogodišnji tempo u broju amandmana, podnio je samo jedan manje, Miro Bulj je sa lanjskih 32, pao na osam. No, neki od njih su financijski poprilično teški, poput onoga da se osigura dodatnih 35 milijuna eura za zaposlene i sredstva za materijalne i financijske rashode javne vatrogasne postrojbe. Traži i da se u proračunu države osigura 30 milijuna eura za pomoć lokalnim jedinicama koje same ne mogu financirati dječje vrtiće.
Marijan Pavliček (HS) traži da u proračunu svoje mjesto nađe nova mjera Majka odgojiteljica i da se za nju izdvoji 20 milijuna eura, ta da se majkama, odnosno obiteljima s troje i više djece, na mjesečnoj razini, osigura naknada za treće i svako slijedeće dijete. Traži i da država osigura po milijun eura za izgradnju sportsko-školskih dvorana u OŠ dr. Franje Tuđmana u Šerengradu i u Srednjoj školi Marka Babića u Vukovaru, jedinoj u Vukovarsko-srijemskoj županiji koja nema dvoranu za više od 300 učenika, koliko ju pohađa.
Klub Centra i NPS-a traži od države da za pola milijuna eura te za 1.5 milijuna eura poveća izdvajanja za programe rada s darovitim djecom u vrtićima, učenicima i studentima, a da poziciju Sigurnost plovidbe unutar Ministarstva mora sa 39, 9 milijuna eura podigne na 45 milijuna, imajući pritom na umu nedavnu tragediju i incidente na Jadrolinijinim trajektima Supetar i Lastovo.
Klub Možemo traži da država iznos od oko 8.3 milijuna eura, za poticanje ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela, digne na 14.3 milijuna eura, dakle za šest milijuna eura.
Dario Zurovec (NZ) predlaže da se za 360.000 eura poveća iznos za obnovu željezničke pruge Podsused – Sveta Nedjelja – Samobor do Bregane, tumačeći kako je to strateški infrastrukturni projekt s potencijalom da unaprijedi kvalitetu života u zapadnom dijelu Zagrebačke županije. Ta bi linija, kaže, skratila putovanje između Zagreba i Samobora na 30-ak minuta i rasteretila ceste.
Klub IDS-a traži da država za dva milijuna eura poveća naknadu za Bina Istru, držeći da je nedopustivo rebalansom je smanjiti za 1.12 milijuna eura koliko je otprilike dovoljno da se građani koji svakodnevno putuju tunelom Učka, voze besplatno. Nije fer da su Krčki i Pelješki most, tunel sveti Ilija besplatni, a da je cestarina za tunel Učka 12 puta skuplja po kilometru od cestarine na bilo kojoj dionici hrvatskih autocesta, argumentira Klub.
Amandmani na rebalans, vjerojatno su posljednji, koje su zastupnici podnosili u 'papirnatom' obliku, već one na državni proračun za 2025. godinu, dakle, za nekih mjesec, mjesec i pol dana, trebali bi podnositi kroz sustav e-amandmani.
Cijeli proces unošenja u taj sustav, zastupnicima bi uskoro trebali pojasniti predstavnici Ministarstva financija kojima bi novi sustav trebao olakšati snalaženje u moru amandmana, jer, primjerice, na državni proračun za 2023. bilo ih je čak 435.
O 128 podnijetih amandmana, Hrvatski sabor će se izjašnjavati u srijedu, 16. listopada, glasovanje o njima i o samom rebalansu državnog proračuna, bit će u petak, 25. listopada.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
