"Prozirne mušice" stigle su nam iz SAD-a: Doznali smo kako se Amerikanci bore protiv njih, neki su savjeti nevjerojatni

Hrastova i platanina stjenica nisu novost u Hrvatskoj. Obje su stigle iz Sjeverne Amerike u Europu. Platanina stjenica prvi je put registrirana u Italiji tijekom 70-ih godina prošlog stoljeća, a hrastova se pojavila oko 2000. godine.

Pročitajte i ovo Dosadni nametnici Jesu li ubodi mrežastih stjenica opasni i možemo li se ikako zaštititi? PRIJETE VELIKE ŠTETE Hrastove šume pod najezdom štetnika koji napada i ljude

Iako su biljojedi, ti insekti napadaju ljude. S obzirom na to da su nam stigle iz SAD-a, pokušali smo doznati kako se Amerikanci bore protiv njih. Hrastova mrežasta stjenica (Corythuca arcuata) i mrežasta platanina stjenica (Corythuca ciliata) često se na webu mogu naći pod skupnim imenom Lace Bugs (mrežasti kukci).

Na internetskoj stranici Sveučilišta u Minnesoti Amerikancima se savjetuje da u proljeće provjere lišće na listopadnom drveću i grmlju. Uz detaljan opis tih stjenica, piše i da one, kad se hrane na donjoj strani lišća - ostavljaju tamne kapljice tekućine. Hrane se sokovima iz lišća, umetanjem malene iglice koju imaju na tijelu u tkivo lista.

Lišće se suši i opada, drveće odumire

Nakon uboda s donje strane, list na tom mjestu počinje dobivati žutu boju koja probija i na gornju stranu lista. Sušenje i prerano opadanje suhog lišća najizraženije je sredinom ljeta, u vrijeme kad bi lišće trebalo biti najzelenije. Na stranici sveučilišta piše i da drveće inače može izdržati najezdu stjenica, no nakon nekoliko uzastopnih godina drveće počinje odumirati, a njegov se rast i razvoj usporava.

Savjetuju građanima da, zbog postojanja prirodnih neprijatelja stjenica, zanemare postojanje tog nametnika na drveću. Ako krenu u borbu protiv njih, savjetuju da se to čini - mlazom vode!

"Mlaz vode iz crijeva za polijevanje vrta, poput obilne kiše, usmjeren na donju stranicu lista otjerat će stjenice. Nerazvijene stjenice nemaju krila i ne mogu se vratiti na lišće", piše na stranici sveučilišta.

Kod primjene pesticida pozivaju na oprez. Pesticid, da bi bio djelotvoran, mora doći direktno u kontakt sa stjenicama, no istovremeno bi mogao potamaniti prirodne neprijatelje tih nametnika, ali i pčele. To su savjeti za građane, no nigdje se ne spominje što SAD čini u obrani svojih šuma.

Nekoliko generacija stjenica godišnje

Zabrinjavajući je i podatak Sveučilišta na Floridi da ženke hrastove stjenice odlažu po 100 jajašaca u grozdovima, pri čemu se mlade stjenice razvijaju tijekom četiri do šest tjedana, ovisno o temperaturi zraka. I sve do se događa u tri ili više generacija svake godine, ovisno o klimi u kojoj borave. Hrastova mrežasta stjenica potječe iz Kanade i većine država u SAD-u.

Ženke platanine stjenice mogu odložiti po 200 jajašaca koja uglavnom vežu uz dno lisnih žila. Mlade stjenice razvijaju se tijekom razdoblja od 43 do 45 dana, a godišnje ih bude i do pet generacija. Mrežasta platanina stjenica potječe iz istočnog dijela SAD-a i Kanade te na Floridi. Obje ove vrste raširile su se po Europi.

Prirodni neprijatelji ne smanjuju broj štetnika

Treba istaknuti da platanina stjenica ima brojne prirodne neprijatelje kao što su bubamare, pauci, neke stjenice te mnogi drugi, no očigledno još nisu u stanju radikalnije smanjiti brojnost štetnika, objavljeno je na stranici Ministarstva poljoprivrede.

Podsjetimo, građani se žale da im se stjenice lijepe na kožu i kosu, hodaju im po odjeći, a kad uspiju - ubodu ih i sisaju im krv. Prvi medicinski podaci vezani za stjenice pojavljuju se u Italiji, gdje je zabilježeno više slučajeva osipa od njihovih uboda. Kod nas za sada nema medicinske dokumentacije o napadima hrastove i platanine stjenice.

Sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu poručuju da je riječ o invazivnoj vrsti stjenice, vrsti koja se hrani biljnim sokovima, isključivo je fitofagna. I samim tim trebala bi biti bezopasna za čovjeka.