U Jadranu sve više invazivnih vrsta, neke su i opasne: "Gotovo je stopostotna mogućnost da ćete umrijeti u teškim bolovima"

I dok nam se često čini da se to nas ne tiče, klimatske promjene u Hrvatskoj već su itekako vidljive.

''Veliki dio Hrvatske bio u klasi koju nazivamo ekstremno topli'', kazala je Lidija Srnec iz Odjela za istraživanje klime i biometeorologiju DHMZ-a.

Prošla godina klimatološki gledano bila je rekordna. U godini iza nas, Italiju i Sloveniju pogodile su katastrofalne poplave. Grčka je zbog požara provela najveću evakuaciju ljudi u svojoj povijesti. Zagreb je u srpnju poharala oluja neviđenih razmjera.

''Brzine vjetra koje su bili zabilježene ne samo u Zagrebu nego kasnije i u Slavoniji kako je taj konvektivni sustav išao prema istoku su doista do tad bile nemjerene brzine. Bilo je takvih oluja, ali ne možda u tako kratkom razdoblju i ne baš takvog intenziteta i ne baš tako zabilježenih šteta'', rekla je Srnec reporterki Provjerenog Nikolini Cetinić.

Štete su zbrajali i poljoprivrednici. Neuobičajeni vremenski uvjeti, ekstremno zatopljenje i oborine. I prvi mjesec ove godine najtopliji je u povijesti mjerenja. A ekstremi kojima svjedočimo, u budućnosti će biti sve češći.

Zbunjene i pčele

Toplo vrijeme zbunilo je pčele, pa su umjesto zimskog sna krenule u razvoj.

Pročitajte i ovo gruba prijevara Provjereno donosi uznemirujuću priču: "Cijeli dan nisam ni čašu vode dobio, padao sam u komu. Nisam se mogao dići"

''Pčele osjećaju da je to visoka temperatura, viša od uobičajene, i one povećavaju svoju aktivnost u smislu da su se već koncem prošle godine probudile i krenule u polagani razvoj'', kaže pčelar Vili Šiprak.

Pčelarstvom se počeo baviti prije 40 godina, onda kada se pčelarstvo smatralo romantičnom djelatnošću, govori nam.

''U ono vrijeme, na početku, to su bile ono zlatne godine kad je dobra paša bila skoro garantirana. Loših zajednica gotovo da i nije bilo. Zašto? Zato što su nekakvi klimatski uvjeti bili čišći, vegetacija je poštivala kalendar onako kako je na zidu. Zima je bila u zimi, ljeto je bilo u ljeti i sve je to onako lijepo harmonično prelijevalo'', dodaje Šiprak.

A pčele su možda i najveće žrtve ovakvih neuobičajenih godišnjih doba. Zbog visokih temperatura često usred zime traže cvjetove za oprašivanje kojih nema do proljeća. Dođe li do onoga što se od prave zime i može očekivati, pčele i pčelari naći će se u još većem problemu. Jer upravo su usjevi najranjiviji na posljedice klimatski promjena, koje na svojoj koži najviše osjete poljoprivrednici.

''Dolazi do poremećaja. U onim klasičnim klimatološkim elementima to znači prosječne temperature, prosječne količine oborina, drugih promjena u atmosferi, recimo intenziteti i jačina vjetrova, primjerice. A refleksija poljoprivrede je takva da dolazi do promjene načina uzgojnog oblika odnosno kultivara koji se uzgajaju obzirom na te promjene koje su se dogodile'', pojašnjava Danijel Jug s Katedre za Opću proizvodnju bilja i agroklimatologiju.

Poljoprivrednici nalaze načine kako se prilagoditi novonastalim uvjetima. Pa tako traže alternative. U Zagorju pa i Slavoniji niču prvi maslinici. Masline pokraj Dunava možda više neće biti rijetkost, iako struka ovakve primjere ne smatra pozitivnim pokazateljima.

Zbog blage zime bez snijega na udaru su ponajviše žitarice, ali i rane sorte voća poput marelice, breskve, nektarine. Tako u Hrvatskoj možemo očekivati nove sortimente, primjerice pistacije i druge orašaste plodove.

Sve je izvjesnije tvrde, da neke nama egozotične vrste u dogledno vrijeme neće više biti baš tako egzotične.

Invazivne vrste u moru

Na strane vrste privikavaju se i naši ribari. Na Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu posljednjih godina sve je više nalaza tropskih riba. Posljedica je to zagrijavanja mora.

Pročitajte i ovo Moćno oružje Njemački parlament odbacio zahtjev za isporukom raketa Ukrajini: Strah ih je eskalacije sukoba

''Po zadnjem popisu, znači prijašnjem atlasu stranih riba, odnosno egzotičnih riba, ih je bilo zabilježeno 90, ova sada zadnja verzija ovog - imamo 107 novih'', kaže Jakov Dulčić, Institut za oceanografiju i ribarstvo te dodaje kako smatra da je više od 50 posto tih novih vrsta već uspostavilo svoje populacije.

Svoju populaciju već je uspostavila vatrenjača ili riba paun. Ovakve strane vrste u našem moru nemaju prirodnog grabežljivca koji bi mogao regulirati prirodnu populaciju pa često znaju stvarati problem autohtonim vrstama. Bilo da ih istiskuju u hranidbenom lancu, ili ih potiskuju da žive na većim dubinama.

U Jadran došle ribe koje mogu izazvati smrt

''Ako se taj trend nastavi moglo bi doći do tih nekih poremećaja i u količini koliko će se vrsta izmrijestiti, a i generalni trend ako se ovako još nastavi mogao bi biti i nestanak pojedinih vrsta'', ističe Dulčić.

Čovjek se na njih može prilagoditi – najjednostavniji način je izloviti ih i konzumirati, ali uz prethodne konzultacije s Institutom.

I dok su vatrenjači otrovne samo bodlje i ona se smije konzumirati, u Jadranu su se nastanile i one koje mogu biti iznimno opasne, pa čak izazvati i smrt.

Pročitajte i ovo Emotivna svjedočanstva Suđenje roditeljima dječaka ubojice: "Supruga me nazvala i rekla - naša Ema je ubijena. Ja sam samo pao na pod"

''Nekako uvijek strepite o vrsti koja bi mogla nanijeti neku opasniju štetu, a to je smrt. Imamo srebrnoprugastu četverozupku, ribu koja ima termostabilan otrov u svom tkivu pa čak i u koži. Sjećam se jednog susreta djece sa tim ulovom tamo u Tribunju kod Šibenika, tata je već počeo spremati vatricu, a djeca su se sjetila da je ta riba opasna za život. Kad biste je pojeli, gotovo je stopostotna mogućnost da ćete umrijeti u teškim bolovima'', opisuje Dulčić.

Novi su to stanovnici Jadranskog mora na koje se moramo naviknuti. Jer natrag nema. A prema projekcijama temperatura će nastaviti rasti.

Klimatske promjene su prisutne oduvijek. Evolucijski biljke, životinje i čovjek prilagođavali su se novim uvjetima života. Problem nastaje kada se te promjene događaju prebrzo.

Ekstremi u obliku suše, tuče, poplave ili mraza u za njih nekarakterističnom dobu godine, sve su češći. U američkoj Dolini smrti u Kaliforniji nedavno je izmjerena temperatura od nevjerojatna 54,4 stupnja. Klimatske promjene nisu novost, događale su se otkad je svijeta. Razlika je u tome što je sada glavni krivac onaj na koga najviše i utječu - čovjek.

Provjereno gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a propuštenu emisiju pogledajte besplatno na novatv.hr