Obavijesti Video Pretražite Navigacija
o kurikularnoj reformi

Ravnatelj zagrebačke gimnazije: "Ja uvijek kažem da je Hrvatska bogom dana zemlja, ali i zemlja bedaka"

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Bio je jedan od masovnijih poslijeratnih prosvjede. Više 50 000 ljudi izašlo je na ulicu kako bi poručilo: Stop politici u školama! Željni boljeg obrazovanja za svoju djecu tražili su da djeca uče ono što će im zaista trebati u životu umjesto štrebanja bespotrebnih velikih količina gradiva.

Zahtijevali su i da se uvede informatika na samom početku školovanja i da torbe budu lakše, da domaćih zadaća bude manje.

Godinu dana poslije, stvari se nisu pomakle s mrtve točke. A ovih su dana politika i ideologija ali i ego onih koji odlučuju opet zasjenili samu bit kurikularne reforme.

Pročitajte i ovo Provjereno: Moje mjesto pod suncem - 8 Moje mjesto pod suncem Posebno mjesto koje pomaže drugima: "Kako očekivati da dijete bude dobro i pristojno u školi kad je zapravo gladno?" Provjereno: Bibliobus - 5 Na kotačima Svaki dan vozi stotine kilometara, ali nije profesionalni vozač: Pogledajte zašto se Anti djeca najviše vesele

Njezin plan nisu vidjeli ni oni koji su je izabrali. Na mjesto voditeljice ekspertne skupine došla je s mjesta savjetnice ministra. Jasminka Buljan Culej, poznata je i ugledna u obrazovnim krugovima, no to roditeljima i djeci malo znači. Jer njih zanima kada će učiti ono što im uistinu treba: Kad će torbe biti lakše? Zašto informatike praktički ni nema, a kemiju uče samo teoretski a ne i praktički?

Godinama se borimo za neki bolji plan školovanja. No bore se i oni koji o njemu odlučuju, i to međusobno. Politika, ideologija pa i vlastiti ego ponekad su ispred svega. Ovih dana dobili smo neka nova imena koji najavljuju nastavak reforme. No ni ta imena nisu izabrana bez sumnji u nepravilnost i netransparentnost.

Zemlja bedaka

"Ja uvijek kažem da je Hrvatska bogom dana zemlja, ali i zemlja bedaka", rekao je ravnatelj 13. gimnazije u Novom Zagrebu, Želimir Čečura.

Ovaj ravnatelj može se opisati kao pomalo netipičan, jer u svom načinu prenošenja znanja i komunikaciji s učenicima nije nimalo sterilan.

"Svatko od vas ide u Italiju i tamo neku tetu dira za sisu, kao za sreću. A u Zagorju, imamo takvu istu priču, ali neiskorištenu", ravnateljeva je analogija koja je u učionici izazvala smijeh.

A učenici su tipični tinejdžeri na kraju školske godine: glava puna briga, gomila informacija koje su morali učiti, mnoge od kojih će ubrzo zaboraviti.

Pitanja o najdužoj rijeci u Hrvatskoj, katedrali svetog Vlaha, te radu Michelangela izazivaju samo smijeh. Odgovora na ta pitanja, kao i mnoga pitanja iz kemije, fizike, matematike i ostalih prirodnih znanosti, nema. "Nula bodova", rekao je jedan od učenika.

U obranu ovih klinaca možemo reći samo da ni oni stariji to znaju. Problem je to koji muku muči generacije Hrvata.

"To je bubetanje puno stvari. Koliko to ostane u glavi? Ovisno o kapacitetu, ali ne dugo", tvrdi ravnatelj.

Kurikuralna reforma

Gradiva po programu se ne bi posramili ni neki drugi sustavi. Ali, samo po količini informacija, sve ostalo šteka. Zato nam treba kuriukularna reforma.

"To je promjena načina na koji se uči. Treba promijeniti i što i kako se uči i gdje se poučava. Sustav treba usmjeriti na primjenjive stvari", tvrdi Boris Jokić.

Prije godinu dana Boris Jokić bio je u središtu zbivanja. Tada je svoj mandat voditelja ekspertne skupine za kurikulum predao resornom ministru.

"Ja sam dao svoj plan i dao sam ga javno", dodao je Jokić.

Na pitanje novinara Provjerenog je li dao ultimatum, Jokić je rekao kako je samo postavio pitanje hoće li uopće biti kurikularne reforme. Iako resorni ministar i vlast nisu dali odgovor, Jokić tvrdi kako od kurikularne reforme nikada nije odustao.

Godina bez promjena

Za koji dan bit će točno godina od dana kada su hrvatski trgovi zabilježili jedan od najvećih poslijeratnih prosvjeda: onaj za obrazovanje. Tema kurikularne reforme opet je aktualna. Godinu dana ne samo da je stajala, nego ju nitko nije ni spomenuo, osim onih koji se njome uistinu bave.

"U međuvremenu nam se promijenilo dvoje ministara, tri povjerenstva a nešto se malo i sastančilo", rekao je urednik portala Srednja.hr, Marko Matijević.

"Zato što svi koji dođu na vlast misle da su mali bogovi i kad dođu onda sve ono što je i bilo dobro, bacaju na pod", rekao je ravnatelj novozagrebačke gimnazije.

Smjena čelnih ljudi kurikularne reforme

I tako s novim ministrom, koji je na leđima nosi optužbu za navodni plagijat, dolazi do promjene čelne osobe kurikularne reforme. Profesorica Jasminka Buljan Culej postaje nova voditeljica. Do tada je bila savjetnica ministra Pave Barišića.

"Mogu samo pohvale izraziti svima onima koji su sudjelovali u tom postupku", rekao je ministar Barišić.

"Sigurno se u ovom slučaju politika umiješala. Naime, činjenica da jedna osoba na to mjesto dolazi iz ministrova kabineta, a da su dvije osobe koje su je predložile iz istog kabineta. To govori da to nije bio neovisan proces", tvrdi Boris Jokić.

Jokićeve tvrdnje o pobjedi politike Barišić je odbacio.

Na razgovor s ekipom Provjerenog Buljan Culej nije bila spremna, ali je objasnila kako je razgovore potrebno unaprijed dogovoriti. Ekipi Provjerenog kasnije je javljeno da od razgovora neće biti ništa te da pitanja pošalju pisanim putem.

Početak kritika reforme

Afera koja je prethodila svemu je i dokument koji je objavljen na službenim stanicama Sabora u siječnju 2016., a u kojem se navodi kako reformu hitno treba zaustaviti.

Bivši ministar obrazovanja, Predrag Šustar, tada je te tvrdnje odbacio te objavljivanje tog dokumenta objasnio kao grešku.

Ipak, kritike reforme se nastavljaju. Trud 500 ljudi, koliko je radilo na reformi, doveden je u pitanje.

"Sigurno ima kvalitetnih ljudi, ali većinom ne. Ja ne znam koje su oni političke orijentacije", rekao je član HDZ-a Vladimir Paar.

Jokić je u svibnju prošle godine od resornog ministra zatražio da ga razriješi dužnosti zbog, tvrdi, političkih pritisaka. Godinu dana kasnije, stanje se nije promijenilo. Ipak tvrdi kako ideologije u ovom svemu nema i nije je nikad bilo.

"Da me možete skenirati na crvenom i plavom lakmus papiru ne biste došli do odgovora o mojoj političkoj opredijeljenosti. Ne biste znali što sam. Ideologija je samo jedna: sustav koji se temelji na znanstveno utemeljenim činjenicama koje su usmjere k pojedincu", objasnio je Jokić.

Jokićev kolega Marko Matijević tvrdi da ga ne bi čudilo da je iznad ideologije financijski interes.

"Moram upozoriti na nakladnike koji su prema nekim proračunima vidjeli da bi oni zapravo izgubili sa tom reformom jer bi se možda išlo na smanjenje gradiva, na izmjene udžbenika, a udžbenici nakladnicima donose veliku zaradu", rekao je Matijević.

Misli se o svemu osim o učenicima

A klinci, koji zapravo čekaju da se stariji napokon dogovore i olakšaju im ne samo dane u klupama nego i one koji slijede o svemu tome pojma nemaju. No zato znaju kako sve to utječe na njih. Dosada, nedostatak prakse i obrazovanja o informatici samo su neke od stvari koje učenicima smetaju.

Jokić tvrdi da je to sukus problema, te da se svelo na sve osim na dobrobit djece. Iako su se svi prijavili, iz bivšeg sastava ekspertne skupine samo je jedna osoba nastavila svoj rad.

No samo dan nakon izbora, jedan od članova Povjerenstva daje ostavku. Za novoizabranu Culej nije glasovao jer kaže, nije znao za što bi to trebao glasati.

"Mi nismo imali uvida u dokumente. Imali smo uvida praktički samo sat i pol vremena prije sjednice iako je profesor Mornar tražio da nam se dostave dokumenti", rekao je dr. sc. Ivan Milat.

Akcijski plan voditelja reforme je čak i članovima povjerenstva koje ju je biralo, kako kažu, bilo nepoznato. A čini se i samoj predsjednici Povjerenstva Dijani Vican.

"Ja nisam imala potrebu ići jer sam dala povjerenje trojici članova i vjerujem da je to najbolji kandidat", rekla je predsjednica Povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, Dijana Vican.

Novi plan kurikularne reforme

Jokić je svoj plan javno objavio. Culej objašnjava da je tajan jer je takva procedura. Ali da neće biti zadugo. Ipak, dio je već otkriven.

"Rasteretit ćemo učenike, ne samo težinom torbe, nego i činjeničnog znanja. Kreativno razmišljanje je primarno", rekla je dr. sc. Jasminka Buljan Culej.

Prozivana je i zbog navodne podrške udruzi U ime obitelji. To je demantirala ne samo ona već i Željka Markić, rekavši da se radilo o samo jednom predavanju koje je održala na događaju koji je ta udruga organizirala.

Neki su nastavni planovi stari desetljeća. Hoće li i kada zaživjeti reforma? Neki, poučeni iskustvom, sumnjaju.

"Sveto nigdarjevo. Da bi zaživjela treba imati standard za sve škole u hrvatskoj, programe, udžbenike i osposobiti učitelje, a za to treba jako puno vremena", rekao je Želimir Čečura, ravnatelj 13. gimnazije.

Ali se zato predsjednica odlučila oglasiti. i najavila ne samo nove korake, već sprint prema kurikularnoj reformi.

Netko pusti malo optimizma, pa je nekako lakše. No činjenice su ipak poraznije. Nije prvi put da smo obećanja čuli iz raznih usta: "Sad će, samo što nije." Da bi se neke stvari poklopile potrebno je puno volje, novca, vremena, ali prije svega konsenzus lišen politike, ideologije i ega. Tek tada, možda uistinu i proslavimo to sveto nigdarjevo koje ravnatelj Čečura ironično spominje.

Emisiju gledajte četvrtkom od 22:15 na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno

Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
 

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene