Prošla godina u Hrvatskoj sedma po toplini

Najtoplijih 10 godina u svijetu bilo je unazad 12 godina i to govorida se globalno zatopljenje nastavlja, stoji u dokumentu "Praćenje i ocjena klime u 2006.", što ga je objavio Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ).

Pročitajte i ovo Mala škola prognoze Jeste li znali da je naše more pokriveno s pet plutača koje pokazuju stanje mora i atmosfere? Stigla zima VIDEO Mećava zabijelila Hrvatsku, zatvorene ceste: Pao debeli snježni pokrivač, u Gospiću izmjerena 23 centimetra

U Hrvatskoj je, po podatcima prikupljenim s 30 meteoroloških postaja i pregledanim u DHMZ-u, utvrđeno da je u srpnju 2006. bilo ekstremno toplo u obalnom i središnjem dijelu zemlje, u lipnju je bilo ekstremno sušno u Istri i Zagrebu, a u srpnju na sjevernom Jadranu. 

Ekstremno kišno bilo je u travnju kod Slavonskog Broda, u svibnju u dijelu Istre, a u kolovozu kod Zadra, Ogulina i Slavonskog Broda.

Po općoj ocjeni 2006. je u Hrvatskoj bila vrlo topla (na 80 posto prostora), s manjkom oborina, odnosno sušom na 60 posto prostora.

Ekstremne vrućine u 2006. zahvatile su istočnu Australiju, Kanada je iskusila najblažu zimu i proljeće od kada se bilježe podatci, a SAD najtoplije razdoblje od siječnja do rujna. 

Temperatura zraka dva metra iznad tla za Europu bila je pak najviša od kada se bilježi, a jesen je bila tri stupnja toplija od klimatološkog prosjeka: u Engleskoj, Nizozemskoj i Danskoj - najtoplija od kada se provode mjerenja.

Istočna Afrika bila je pogođena sušom, a 11 milijuna ljudi nestašicom hrane, osobito u Somaliji, gdje je bila najveća suša u zadnjih 10 godina. 

Suše su pogodile Kinu i SAD gdje su plamtjeli veliki požari, poplave su zahvatile Maroko i Alžir, a jake oborine Saharu, gdje se inače rijetko javljaju.

Poplave su pustošile istočnu Europu, Dunav je u travnju dosegnuo najvišu razinu u razdoblju duljem od 100 godina, a u Aziji su tajfuni odnijeli više od tisuću života.

Ozonska rupa iznad Antarktike narasla je na 29,5 milijuna četvornih kilometara i veća je od najveće do sada zabilježene površine u 2000. 

Istodobno se površina arktičkog leda brzo smanjuje, tako da se u 2006. protezao na 5,9 milijuna četvornih kilometara, što je druga najniža vrijednost (prva je bila 2005).