Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Udruge civilnoga društva - Centar za mirovne studije ( i Protagora-udruga za zaštitu prava ireligioznih osoba i promicanje ireligioznog poimanja svijeta, u današnjem su priopćenju ocijenile kako je vojni ordinarij msgr. Juraj Jezerinac 'povrijedio pravo na slobodu savjesti i vjeroispovijesti i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja' u svojoj propovijedi na misi služenoj 14. siječnja u crkvi Presvetoga Trojstav u Karlovcu.


Vojni ordinarij msgr. Jezerinac, služeći misu u crkvi Presvetoga Trojstav u povodu 20. obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, u propovijedi je, među ostalim, govorio o obrani zemlje u Domovinskom ratu, te je ocijenio kako je rat bio posljedica ateizacije, odbijanja Boga, te sitnih i krupnih političkih špekulacija.

Centar za mirovne studije u priopćenju zaključuje kako je biskup Jezerinac 'izravno prozvao sve građane koji nisu vjernici, kao izazivače rata, a na obnovu Hrvatske pozvao isključivo vjernike'.

CMS-a poziva Hrvatsku biskupsku konferenciju (HBK) da donese zajednički stav i osudi svaki čin govora mržnje, kršenja ljudskih prava i diskriminacije u svojim redovima te izražava uvjerenost da 'Katolička crkva može imati važnu ulogu u izgradnji mira i uspostavi povjerenja među svim građanima Hrvatske i pridonositi suzbijanju diskriminacije upravo kroz promoviranje osnovnih kršćanskih vrijednosti, a bez vrijeđanja i prozivanja onih koji se ne smatraju vjernicima'.

Udruga Protagora, pak, smatra da biskup vrijeđa nevjernike, te tvrdi da se iz dijela biskupova govora može iščitati poziv na linč.

Vezani članci Ilustracija Novo normalno: Zbog manjka školskih klupa nastava održana u crkvi, na ''sat'' ušla vjernica i pomolila se Anka Mrak-Taritaš Milijuni otišli Crkvi, javio se i GLAS: "HDZ kupuje naklonost crkvenih poglavara. Otimaju čak i europski novac"

Agnostici i ateisti ne započinju zločinačke pohode

Ta udruga u priopćenju navodi kako nije upoznata ni s jednim zločinačkim pohodom koji su organizirali agnostici, ateisti i ostali nevjernici, ali da je prve progone onih, koji drukčije vjeruju, počela Crkva, a ne ateisti, u 4. st. kada je nakon proglašenja kršćanstva službenom državnom religijom Rimskog Carstva, pobjednička frakcija kršćana počela progon drugih frakcija u okviru kršćanstva te pripadnika drugih religija.

Navode i druge primjere iz povijesti crkve koji su, kako drže, na tragu prvih progona - križarske ratove, inkviziciju, pokrštavanje američkih urođenika, vjerske ratovi u Francuskoj, rat katolika i protestanata u Njemačkoj i, kako kažu, priklanjanje fašističkim diktatorima.

Udruga Protagora smatra da HBK ne služi Republici Hrvatskoj nego svome poslodavcu, Svetoj Stolici, odnosno samom sebi, te da u 21. stoljeću u Crkvi nema demokracije, ravnopravnosti spolova, tolerancije na seksualno opredjeljenje pojedinca.(HIna)