'Procjene EK ne bih tumačio kao potvrdu kvalitete ekonomske politike u RH'

Europska komisija u četvrtak je povisila procjenu hrvatskog gospodarskog rasta za ovu godinu na 1,1 posto u odnosu na prognoze iz svibnja kada je očekivala rast od 0,3 posto, ali je pozvala na provedbu strukturnih reformi kako bi se zaustavio rast javnog duga. Ove procjene Europske komisije komentirao je dr.sc. Kristijan Kotarski.

Pročitajte i ovo Godinu dana eura Guverner HNB-a: "Od početka karijere slušam pitanja kad će kamatne stope u Hrvatskoj biti kao u Njemačkoj'' inflacija, kamate... Veće plaće, bolji život? Ovo su ekonomska očekivanja HNB-a za iduću godinu

Komisija povećala procjenu rasta hrvatskog BDP-a s 0,3 na 1,1 posto

'Procjena rasta ne podrazumijeva rast. Procjena može imati povoljan utjecaj na stvaran rast ukoliko pod utjecajem optimističnih prognoza poduzetnici i građani ujedno počnu više investirati, zapošljavati i trošiti. U ovom trenutku povoljna procjena najviše je pod utjecajem niske cijene nafte koja predstavlja neto-transfer dohotka od zemalja neto-izvoznika nafte prema neto-uvoznicima nafte. S obzirom na to da je Hrvatska neto-uvoznik nafte i energenata, takva cijena nafte djeluje kao poticaj za cjelokupnu ekonomiju. Osim toga, ECB drži kamatne stope na povijesno niskoj razini i u nekoliko narednih mjeseci očekuje se isto, tako da u narednih nekoliko mjeseci ne bi trebalo biti velike prijetnje koja dolazi iz tog smjera. No, ukoliko američki FED povisi kamatne stope u prosincu i time pokrene negativnu dinamiku u zemljama s dolarskim dugom (Hrvatska tu djelomično izložena) tada iz tog smjera dolazi problem. Procjene EK ne bih tumačio kao potvrdu s visokog mjesta o kvaliteti ekonomske politike u RH i povoljnom utjecaju reformi (koje izostaju) na stvaranje bolje poslovne klime', rekao je za Dnevnik.hr dr.sc. Kristijan Kotarski, koji na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu predaje Političku ekonomiju.

Podsjetimo, Europska komisija je objavila jesenske ekonomske prognoze za ovu, sljedeću i 2017. godinu, koje uključuju podatke o kretanju BDP-a, inflaciji, zaposlenosti, proračunskom deficitu i javnom dugu u zemljama članicama, kandidatskim zemljama i glavnim trgovačkim partnerima Europske unije. Nakon ovogodišnjeg rasta od 1,1 posto, sljedeće godine rast BDP-a bi trebao ubrzati na 1,4, posto, a 2017. godine na 1,7 posto. 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook