"Većina gotovinskih plaćanja (51 posto) u eurima u trgovinama je postignuta 5. siječnja 2023. Kod većine transakcija, njih čak 93 posto, potrošačima je ostatak vraćen isključivo u eurima, 35 posto ispitanih hrvatskih građana izjavilo je da sa sobom nose samo novčanice eura, a njih 36 posto samo kovanice eura", doznaje se iz ankete koju prenosi predstavništvo EK-a u Hrvatskoj.
Prema ispitivanju eurobarometra, od 199 ispitanika njih šest posto je 5. siječnja u novčaniku imalo hrvatske kune, pet posto uglavnom kune, 19 posto uglavnom eure, samo eure 35 posto, pola kuna i pola eura je imalo njih 27 posto, a osam posto nije imalo nikakve novčanice.
Svoju zadnju kupovinu u gotovini je na taj dan u kunama obavilo 25 posto ispitanika, njih tri posto je to učinilo i u kunama i u eurima, njih 29 posto samo u eurima, a karticom 13 posto. Taj dan njih 30 posto nije ništa kupilo.
Ilustracija - 1
(Foto:
Getty Images)
Dvojno iskazivanje cijena postalo je obvezno 5. rujna 2022., a završit će 12 mjeseci nakon datuma uvođenja eura (31. prosinca 2023.).
Pročitajte i ovo
ZA DNEVNIK NOVE TV
Potpredsjednik HUP-a o povratku cijena na staro: ''Mislimo da nemamo što vraćati. Crne liste pozdravljamo, samo nemojmo imati lov na vještice''
Povlačenje novčanica i kovanica kune iz optjecaja započelo je u prosincu 2022. te je do 31. prosinca već iz opticaja povučeno 55 posto novčanica kune i trećina kovanica kune.
EK navodi da se hrvatski maloprodajni sektor dobro nosi s postupkom prelaska i paralelnim korištenjem dvaju valuta.
"Nisu prijavljeni veći problemi s čekanjem u redovima ni problemi sa samim blagajnama. Konverzija na bankomatima također se odvija neometano, pri čemu 70 posto svih bankomata u Hrvatskoj već distribuira euronovčanice od prvog sata 1. siječnja 2023. Broj i opseg povlačenja ostali su na razinama usporedivim s onima prije prelaska na euro", ističe Komisija.
Pročitajte i ovo
nepoštena praksa
Poslodavci: "Kaznite one koji su neopravdano povisili cijene"
S prelaskom na euro Hrvatska je uvela Etički kodeks kako bi se osigurala stabilnost cijena robe i usluga te pomoć tvrtkama da ispravno i bez neopravdanih povećanja izračunaju i prikazuju cijene. Nacionalno inspekcijsko tijelo zaduženo je za praćenje i kontrolu cijena te u slučaju prekršaja ima ovlasti poduzeti odgovarajuće mjere.
Euro na bankomatu
(Foto:
Igor Soban/Pixsell)
Komisija je poručila da će nastaviti pratiti prelazak Hrvatske na euro te će tijekom idućih tjedana nastaviti mjeriti iskustvo hrvatskih građanki i građana u vezi s prelaskom na europsku valutu.
Pročitajte i ovo
EUROSTAT
Prosječni Europljanin najveći dio primanja daje za stanarinu, a Hrvat? Usporedite svoje troškove s onima u EU-u
Hrvatska je 1. siječnja 2023. uvela euro kao svoju valutu i u potpunosti se pridružila schengenskom području. Uključujući Hrvatsku, zajedničku valutu EU-a sada koristi 20 država članica i 347 milijuna građana EU-a. Što se tiče Schengena, ovo je njegovo osmo proširenje, prvo nakon 11 godina.
Schengensko područje omogućuje slobodno putovanje među državama članicama, bez graničnih kontrola, za 420 milijuna ljudi.