Plava laguna – tako je zbog čistog mora i netaknute prirode prozvana uvala Krknjaši na Drveniku Velom. Danas se ondje nalaze odbačeni betonski blokovi, plastične cijevi i razni drugi otpad. Otočanima smeta što je zbog ležaljki i suncobrana obala proširena sa 150 tona šljunka.
"S tim nasipanjem proširio se put između suhozida i škrapa. Nažalost, dio tog šljunka otišao je u more. Zimi vjetar i bura to nose u more", rekla je stanovnica Drvenika Lovorka Kostović.
Pročitajte i ovo
Tako je puteljak od 30 centimetara postao luksuzna plaža. U uvali koja je dio ekološke mreže zaštićenih područja Europske unije Nature 2000. Problema su svjesni i u Mjesnom odboru Drvenika Velog.
"Iz godine u godinu ponavlja se ista stvar, a trebalo bi se naći neko rješenje. To nije ništa drugo nego uništavanje podmorja", rekao je predsjednik Odbora Ivo Lučin.
Iako nasipavanje ili dohrana mora nije zakonom zabranjena, udruzi "Sunce" sporan je način na koji je to napravljeno u Plavoj laguni.
"Ono što se dogodilo je da nasipavanje na lokaciji provedeno bez ishođenih dozvola i bez provedenih procjena utjecaja na okoliš i ekomrežu. Iz tog razloga mi ne možemo uopće utvrditi kakav je utjecaj takav zahvat imao", rekla je Hajdi Biuk iz udruge.
Ekipa Poziva pokušala je doći i do ugostitelja koji je proširio plažu. Na telefonske pozive nije bilo odgovora, a internetska stranica koja je prijavljena ne postoji.
U sve se uplela i politika
U priču se uplela i politika – Plava laguna bila je vruća tema sjednica Gradskog vijeća Grada Trogira.
"Komunalni redari izašli su na teren i reagirali su s rješenjem da se obala vrati u prvobitno stanje, na što se do danas nije reagiralo niti se provelo. Gradonačelnik govori da mu nije ništa nije sporno", rekao je Mostov vijećnik Marin Rožić.
Gradonačelnik Ante Bilić (HDZ) pak tvrdi da je obavijestio sve nadležne službe: "Mi smo reagirali u nadležnosti Grada, prijavili i inspekciji i lučkoj kapetaniji."
Pročitajte i ovo
Kapetanija je krenula u izvid, ali prije njih je već stigao Državni inspektorat, zbog čega lučka kapetanija nije vidjela svrsishodno da trebaju više postupati.
"Tada smo od njih dobili nalaz gdje se radilo o nasipanju puteljka. Kako prolazi vrijeme, tako to odlazi u more i vi tamo toga više nemate", rekao je lučki kapetan Željko Kuštera.
Upravo to najviše brine ekologe Javne ustanove "More i krš". Strahuju da bi nasipavanje moglo ostaviti traga na posidoniju, inače strogo zaštićenu vrstu.
"One su bitne za bioraznolikost, one su prirodno hranilište i mrjestilište riba, one su na određeni način tvornice kisika", objasnio je Domagoj Lažeta.
Pročitajte i ovo
Dok se svi slažu da problem postoji, zasad nema odgovora što se događa na jednoj od najljepših plaža Jadrana.
"Mi smo to prvi put prijavili da to nije u redu i mještani su reagirali zajedno s nama. Sve su javne institucije upoznate s time, od vrha do dna", rekao je Lučin.
Kazne velike, ali ih nema mnogo
O ovoj je temi reporter Dnevnika Nove TV Domagoj Mikić razgovarao s načelnicom Sektora za zaštitu prirode i vodopravni nadzor Državnog inspektorata Sandrom Bućan.
"Imali smo informaciju vezano za ovo rješenje komunalnog redara koje je izdano u rujnu 2021. godine i koji je koncesionaru naredio da plažu vrati u prvobitno stanje. To sada ne izgleda dobro, ali je postupanje redara u tijeku", rekla je.
"Mi ćemo svakako zatražiti dodatno očitovanje Grada Trogira, vidjet što su oni dodatno poduzimali u vezi s tim te nakon toga odlučiti hoćemo li se i na koji način uključiti", dodala je.
Pročitajte i ovo
Na pitanje Mikića što je tijekom izvida zaključila inspekcija, Bućan odgovara: "Inspekcija za zaštitu okoliša u srpnju prošle godine ustanovila je da se radilo o dohrani šetnice, da je djelomično napravljena i dohrana plaže. Zapravo nije utvrđeno da se radilo o nasipavanju morske obale."
"Nije utvrđeno da je došlo do nekakve ekološke štete. Sadašnje stanje je novo i treba ponovo vidjeti je li došlo do nečega novog i trebamo li postupati", ustvrdila je.
Na kraju razgovora Mikić ju je pitao kolike su kazne i je li itko kažnjen zbog ilegalnog nasipavanja.
"Imali smo takvih slučajeva i njih smo predavali prekršajnom sudu. Propisana kazna je od 100 do 800 tisuća kuna za pravnu osobu i tri do 15 tisuća kuna za odgovornu osobu. Bilo je nešto malih kazni, ali vrlo su sporadične", rekla je.
Cijeli razgovor sa Sandrom Bućan možete pogledati u videu ispod.
Svoju priču možete poslati i preko Facebooka ili web-forme.
