Neke zemlje imaju fleksibilnije zakonske okvire koji tržište rada čini pogodnijim i za poslodavce i radnike. Isto priželjkuju i hrvatski poslodavci.

Galerija


Poslodavci priželjkuju fleksibilne zakonske okvire kakve, recimo, imaju Austrijanci ili Danci. Takvi okviri ne idu na ruku samo poslodavcima nego i zaposlenicima, jer se i jedni i drugi prilagođavaju suvremenim trendovima.

Vezani članci Provjereno: Radnici u pilani 4 mjeseca bez plaće - 2 Rade krvav posao u pilani, bez plaće su četiri mjeseca, a šefa nisu vidjeli godinama: "Lagano se gubim, to je takav psihički pritisak“ Davor Majetić (Foto: Igor Soban/PIXSELL) HUP iznenađen Vladinim prijedlogom izmjena radno-mirovinskih zakona: ''Povećavaju se troškovi poslodavaca''

''S obzirom na to da je veliki tok radne snage unutar gospodarstva i da jako puno ljudi zapravo postaju svojevrsni freelanceri, da onda ne moraju prolaziti administrativne kalvarije ako bi izlazili iz radnopravnog u neki freelance odnos, pa se vratili natrag na tržište rada, to je sustav koji omogućuje kud i kamo lakšu adaptaciju kako za radnike tako i za poslodavce'', objašnjava Filip Galić iz Centra za javne politike i ekonomske analize.

Otpuštanje složenije od zapšljavanja

Otpuštanje je i nakon omekšavanja Zakona 2014. godine i dalje višestruko složenije od zapošljavanja, pri čemu se često zakidaju upravo radnici.

''To je sad primarno vezano za potrebe koje se stvaraju u ekonomiji s obzirom da je pogođena krizom i cijela jesen će biti pogođena krizom, kako bi se olakšalo ne samo poslodavcima već i radnicima da mogu elegantnije izaći iz radnog odnosa, ući u radni odnos bez nepotrebnog sakaćenja njihovih prava, recimo, koje bi imale kao nezaposlene osobe'', kaže Galić.

Ovaj stručnjak dodaje da se u brojnim slučajevima događa ''da poslodavac i radnik moraju sklopiti sporazumni raskid ugovora o radu, jer poslodavac ne može istrpiti sve financijske obveze koje ga terete u slučaju da bi nekome dao poslovno uvjetovani otkaz, a istovremeno radnik ne može očekivati s uspjehom nekakve potpore i pomoći koje mu Zakon o posredovanju pri zapošljavanju pruža''.

Fleksibiliziranje tržišta kroz rupe u sustavu

Konkretno, otpušteni radnik ima pravo na novčanu naknadu Zavoda za zapošljavanje samo ako je dobio poslovno uvjetovani otkaz, a u slučaju sporazumnoga raskida radnog odnosa to pravo nema. I to je jedna od stvari koje bi se trebale riješiti novim izmjenama.

U međuvremenu, kako ne bi ostali potpuno bez prihoda, mnogi zaposlenici otvaraju vlastite obrte i firme i preko njih rade za istoga poslodavca, jer je to poslodavcu jeftinije i bez kompliciranja oko otkaza. Tržište se očito samo fleksibilizira.

''Ali smisao toga da vi fleksibilizirate koristeći rupe u sustavu. Znači, ako vam je neka pojava raširena nitko ne kaže da je ne treba regulirati, ali sigurno ne treba otežavati, pogotovo od strane Ministarstva financija, Porezne i Carinske uprave, ne treba otežavati uvjete koje ti samozaposleni imaju i sprječavati ih da ostvaruju prihode'', smatra Galić.

Sindikati drugačijeg mišljenja

Sindikati, očekivano, misle drukčije, pa su umjesto izmjena zakona iznijeli prijedlog takozvanog Nacionalnog kolektivnog ugovora kojim bi se regulirala aktualna pitanja.

''Nacionalni kolektivni ugovor bi zapravo pretpostavljao postojanje paralelnog sustava koji bi trebao pokrivati najveći broj radnika, ali trebali bi svi dionici biti svjesni da je gospodarstvo toliko složeno da je nemoguće neke uvjete, recimo iz turističkog sektora preslikati na metaloprerađivački sektor'', objašnjava Filip Galić.

No, nisu samo sindikati podignuli obrve zbog traženih izmjena. Ekonomski je institut u svojem istraživanju pokazao da se nakon posljednjih izmjena na tržištu rada nisu dogodile dobre promjene – prekarni je rad u porastu, a zaposlenost ne raste, što znači da problem nije samo u tržištu rada. Stoga bi istodobno trebalo mijenjati i slagati sve kockice koje čine cjelinu zvanu nekonkurentna Hrvatska.

 

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!