Mirovine s kojima većina umirovljenika živi u Hrvatskoj nisu dovoljne za pristojan život. U prosjeku je riječ o 96 kuna dnevno, s kojima umirovljenici moraju jako pažljivo raspolagati kako bi si mogli pokriti osnovne životne troškove.
O tako dalekoj budućnosti 20-godišnjaci teško da razmišljaju, a to potvrđuje i podatak da samo pet posto mladih zaposlenih zna u kojem mirovinskom fondu, odnosno kategoriji štedi za vlastitu mirovinu. Ako vam je prerano o mirovini razmišljati u dvadesetima, tridesetima ili četrdesetima, pedesete su godine u kojima bi valjalo proučiti što se može učiniti kako bi mirovina ipak bila malo ugodnija.
Kako dočekati mirovinu, a da ne morate svakog dana razmišljati imate li dovoljno novca?
Odgovor na ovo pitanje je da se za svoju mirovinu morate pobrinuti sami. Ne znači to da država ne radi ništa po tom pitanju, ali do kraja ovog teksta mogli biste otkriti da vrijedi savladati nekoliko financijskih pojmova za svoju osobnu dobrobit u budućnosti.
Kada pređete 50. godinu života, do mirovine nije tako dug put. Većina 50-godišnjaka u Hrvatskoj već ima odraslu djecu. Ako ste životno situirani, posjedujete nekretninu u koju više nisu potrebna velika ulaganja, ne financirate više svoju djecu, vrijeme je da razmislite i o tome kako bi mogli izgledati vaš umirovljenički dani.
Što država čini za moju mirovinu?
Svaka zaposlena osoba, kad stekne uvjete, ostvarivat će svoje pravo na mirovinu. Taj novac postoji i za njega izdvajaju svi zaposleni.
U I. mirovinski stup zaposleni uplaćuju 15 posto svoje bruto plaće za trenutačne umirovljenike, a u II. mirovinski stup svi zaposleni uplaćuju 5 posto svoje bruto plaće za vlastitu mirovinu. Međutim, stručnjaci se slažu kako taj iznos neće biti dovoljan za uživanje u mirovini. Činjenica je da su današnje mirovine male i da je s njima teško preživjeti mjesec. Upravo kako bi se to izbjeglo, ekonomski stručnjaci savjetuju izdvajanje u III. mirovinski stup, koji je zapravo dobrovoljna štednja.
Pročitajte i ovo
Što mogu za svoju mirovinu činiti sam?
III. mirovinski stup - dobrovoljna štednja
U III. mirovinski stup možete uplaćivati kada i koliko želite. U tom stupu za mirovinu štedi 400.000 građana, a posebno je zanimljiv jer država za njega daje poticaje. Ako uštedite 5000 kuna godišnje, država vas nagrađuje s dodatnih 750 kuna. S obzirom na prosječne godišnje prinose dobrovoljnih mirovinskih fondova do sada, iznos koji uplatite u ovom fondu povećava se za oko pet posto godišnje. Ovakav način štednje preporučuje i ekonomski stručnjak, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, dr. Ante Žigman, koji kaže da dugoročne štednje uvijek donose veći prinos jer dobra financijska vremena uvijek traju duže i u njima se može skupiti dovoljno da se lakše podnese kratkoročni loš period.
Kako štednja u III. mirovinskom stupu izgleda u praksi?
Na primjer, počnete li s 50 godina i štedite 25 kuna dnevno, uštedjeli biste 750 kuna mjesečno, a godišnje 9000 kuna. Na taj iznos biste dobili maksimalni državni poticaj i godinu zaokružili na 9750 kuna. Očekivano je i kako tom iznosu možete pridružiti oko 4 posto prinosa godišnje i nastavite li štedjeti istom tempom svih 15 godina, u dobi od 65 godina na računu biste imali oko 200.000 kuna.
I ne zaboravite da je to samo iznos iz III. stupa, dok ćete na svoj račun dobivati i mirovinu iz I. i II. stupa. To je onda već iznos s kojim je lakše živjeti. Iako smo na primjeru pokazali kako ni s pedeset godina nije kasno, stručnjaci savjetuju da štednju započnete što prije. Dugi period štednje garancija je da vanjski ekonomski faktori neće utjecati na pad ušteđene vrijednosti, a od toga samo vaš račun može imati koristi.
Pročitajte i ovo
Kada zakoračite u mirovinu ili s navršenih 55 godina života sredstva iz dobrovoljnog mirovinskog fonda možete koristiti na način da 30 posto uplaćenog ušteđenog iznosa dobijete u gotovini, a za ostatak dogovarate način isplate kroz mjesečne anuitete. Najkraći period isplate ostatka sredstava je pet godina, a možete dogovoriti i isplatu u dužem trajanju.
Dodatna pogodnost je mogućnost odabira i promjene dobrovoljnog mirovinskog fonda tijekom štednje. Tako član štednju može započeti u jednom dobrovoljnom mirovinskom fondu i prebaciti ukupan iznos sredstava u drugi dobrovoljni mirovinski fond. Ako mijenja članstvo u fondu kojim upravlja isto društvo za upravljanje, to može učiniti bez naknade.
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom AZ mirovinski fondovi po najvišim profesionalnim standardima.
