Kako štedjeti za mirovinu?
Kako štedjeti za mirovinu? Foto: Getty Images

Godina 2064. čini se zaista daleko i većina ljudi ne razmišlja o tome što ih tada čeka. Ali i ta godina će doći i bolje je biti što spremniji. Godina 2064. je godina kada će današnji 23-godišnjaci, oni na samom početku radnog vijeka, ući u mirovinu, a u nastavku otkrivamo zašto o mirovini trebaju razmišljati i mladi koji većinom ne znaju mnogo o tome.


Vezani članci Mario Jurič Reporter Dnevnika Nove TV o štednji u Njemačkoj: "Vlada je već prošloga mjeseca kritizirala građane zbog prekomjerne potrošnje energije" Ilustracija Koliko štede Hrvati? Pogledajte gdje se u Hrvatskoj najviše, a gdje najmanje štedi

Mladi novozaposleni, za potrebe AZ edukativnog serijala o mirovinskim fondovima odgovorili su na pitanje znaju li u koji mirovinski stup uplaćuju i u kojoj kategoriji fonda se nalazi njihov dosada uplaćeni novac. Ekonomski stručnjaci ističu kako mladi novozaposleni imaju najbolju priliku da već na samom početku radnog staža saznaju u kojem se mirovinskom fondu nalazi njihov novac i da razmisle o opciji dobrovoljne štednje kako bi im mirovina mogla priskrbiti ipak nešto bezbrižniju svakodnevicu.

Stvarnost je takva da prosječna hrvatska mirovina iznosi oko 3000 kuna. Svima, pa i mladima je jasno da s tim novcem neće moći ostvariti svoje zamišljene želje i zato je više nego jasno da se za svoju mirovinu svatko treba pobrinuti sam i to što prije.

Novozaposleni također razmišljaju o tome u čemu je razlika između ulaganja u dionice i u mirovinske fondove. Stručnjak u videu objašnjava kako je glavna razlika u profesionalnom pristupu stručnjaka koji rade u mirovinskim fondovima. Oni će vaš novac, profesionalnim pristupom, dugoročno ulagati kako bi mu povećali vrijednost. No, mirovinski fondovi imaju još prednosti.

Što sve mladi novozaposleni trebaju znati?

Prva dva stupa su obvezna.

Tzv. međugeneracijska solidarnost, odnosno I. stup je fond u koji se svima zaposlenima uplaćuju doprinosi (15 posto od bruto iznosa plaće) i iz tog izvora se isplaćuju mirovine sadašnjim umirovljenicima.

U II. mirovinski stup svim zaposlenima uplaćuje se 5 posto bruto plaće i od tog iznosa će se financirati njihova vlastita mirovina, ali malo tko zna kojeg obveznog mirovinskog fonda je član i u koju kategoriju rizičnosti ulaže novac.
 

Svatko za sebe može odlučiti u kojem će fondu i A (najrizičniji), B (mješoviti) ili C (najmanje rizičan) kategoriji fonda štedjeti za svoju mirovinu iz 2. stupa. U slučaju da sami ne odlučimo u kojem fondu želimo štedjeti, on će nam biti dodijeljen jer je on obvezan. Kako se ovdje radi o našoj osobnoj štednji, bitno je informirati se o mirovinskom fondu i kategoriji fonda u kojoj štedimo za svoju mirovinu.

Odlučite li se za A kategoriju, znači da ste spremniji na nešto veći rizik, ali isto tako u dugom roku možete očekivati više prinose. U ovoj kategoriji sredstva se većim dijelom ulažu u dionice. Ova klasa imovine ima veće oscilacije u prinosu u kraćim razdobljima u kojima se izmjenjuju razdoblja. Kako su dobra su u prosjeku puno dulja time nadomjeste loša i povećaju vrijednost mirovine u dužem roku.

B kategorija je kao što je navedeno, mješovita kategorija i najveći broj ljudi je upravo u toj kategoriji.

C kategorija je niskorizičan fond. U toj kategoriji sredstva se ulažu većinom u državne obveznice ili druge manje rizične kategorije, ima očekivano niži prinos, ali vrijednost ne može puno varirati ni prema dolje ni prema gore.

Tko je bolje prošao, oni koji se nalaze u A, B ili C kategoriji fonda u zadnjih osam godina, saznajte u AZ edukativnom serijalu o mirovinskim fondovima.

 

Kako do ušteđevine od 165 000 kuna?

A svi se mogu odlučiti i za III. mirovinski stup koji je možda najzanimljiviji mladim ljudima, odnosno svima koji pred sobom imaju veći broj godina do mirovine. III. mirovinski stup zapravo je dobrovoljno uplaćivanje novca, kada i koliko želite. U tom stupu za mirovinu štedi 400 000 građana, a posebno je zanimljiv jer država daje poticaje. Ako uštedite 5000 kuna godišnje, država vas nagrađuje s dodatnih 750 kuna. S obzirom na prosječne godišnje prinose dobrovoljnih mirovinskih fondova do sada, iznos koji uplatite u ovom fondu povećava se za oko pet posto godišnje.

Kako uplaćivanje u III. mirovinski stup izgleda u praksi?

Ako štedite 250 kuna mjesečno, uz državna poticajna sredstva imat ćete 3500 kuna godišnje. Ukoliko prinos na ušteđeno bude svake godine pet posto i ako to radite 25 godina imat ćete na računu 165 000 kuna, a to je dvije trećine novca više nego što ste uplatili. Kada zakoračite u mirovinu, ili s navršenih 55 godina života sredstva iz dobrovoljnog mirovinskog fonda možete koristiti na način da 30 posto uplaćenog ušteđenog iznosa dobijete u gotovini, a za ostatak dogovarate način isplate kroz mjesečne anuitete. Najkraći period isplate ostatka sredstava je u 5 godina, a možete dogovoriti i isplatu u dužem trajanju.

Što ako se predomislite?

Dodatna pogodnost je i odabir i promjena dobrovoljnog mirovinskog fonda tijekom štednje. Tako član štednju može započeti u jednom dobrovoljnom mirovinskom fondu i prebaciti ukupan iznos sredstava u drugi dobrovoljni mirovinski fond. Ukoliko mijenja članstvo u fondu kojim upravlja isto društvo za upravljanje, to može učiniti bez naknade.

Saznanja o mirovinskim fondovima inspiriraju ljude svih starosnih skupina da bolje promisle o svojim očekivanjima te na koji način štedjeti kako bi mirovinu dočekali što spremniji i opušteniji. Sve dodatne informacije o fondovima i kategorijama možete potražiti u AZ edukativnom serijalu o mirovinskim fondovima.

 

 

Nova StudioSadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom AZ mirovinski fondovi po najvišim profesionalnim standardima.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju