Preživjeti s hrvatskom mirovinom? Studenti pokušali biti umirovljenici i zaključili da bi o mirovini trebali razmišljati već danas

O mirovini počinjemo razmišljati tek u pedesetima, kada nam preostaje kojih deset do petnaest godina rada. No, da bismo se o njoj trebali brinuti ranije, pokazao nam je edukativni serijal AZ mirovinskih fondova usmjeren mlađoj populaciji kako bi im približio teme s područja mirovinske štednje i mirovinskih fondova i potaknuo ih na djelovanje.

Kako su još daleko od mirovine, mladi o njoj uopće ne razmišljaju. No, ako ih se o njoj upita, reći će nam da mirovinu zamišljaju kao razdoblje opuštanja i uživanja u životu, u kojem će imati vremena i novca ostvariti neostvarene želje. Za potrebe održavanja takvog načina života očekuju mirovinu od oko 1000 eura kako bi mogli realizirati neispunjene snove.

Studenti mirovinu zamišljaju kao razdoblje uživanja u životu (Foto: Getty Images)

Ono čega mladi nisu svjesni jest da se za velik broj umirovljenika svaki dan svodi na preživljavanje, a glavna preokupacija im je kako rasporediti dobivenu mirovinu na režije, hranu, higijenu i ostale životne potrepštine potrebne za održavanje normalne svakodnevice.

Kako bi im se pokazalo kroz što svaki mjesec prolazi jedan umirovljenik, u serijalu im je dodijeljen iznos od 2600 kn koji su trebali rasporediti na stvari bez kojih ne možemo zamisliti jedan naš dan. Podijelimo li taj iznos na dane, to znači da dnevno imamo na raspolaganju svega 86 kuna, što je daleko od dostojanstvene mirovine. Jesu li uspjeli podijeliti iznos i kako su ga podijelili, možete pogledati u edukativnom videu, no zaključak je jedan – o mirovini se mora razmišljati već u dvadesetima.

Trostupanjski mirovinski sustav

Mirovinski sustav u Republici Hrvatskoj sastoji se od tri stupa. U 1. mirovinski stup , tzv. fond međugeneracijske solidarnosti svi zaposlenici izdvajaju 15 % svoje bruto plaće i on služi za isplatu mirovina sadašnjim umirovljenicima.
Tu su i 2. mirovinski stup, kao i 3. dobrovoljni mirovinski stup, iz kojih će se mirovine isplaćivati direktno nama jednom kada uđemo u mirovinu.. I dok svi zaposleni svaki mjesec izdvajaju 5 % bruto plaće u drugi mirovinski stup, malo tko zna kojeg mirovinskog fonda je član i u koju kategoriju rizičnosti ulaže novac. Sami možemo odlučiti u kojem ćemo fondu i A, B ili C kategoriji fonda štedjeti za svoju mirovinu iz 2. stupa. U slučaju da sami ne odlučimo u kojem fondu želimo štedjeti, on će nam biti dodijeljen jer je on obvezan. Kako se ovdje radi o našoj osobnoj štednji, bitno je informirati se o mirovinskom fondu i kategoriji fonda u kojoj štedimo za svoju mirovinu.

U treći mirovinski stup svatko može uplaćivati onoliko novaca koliko želi (Foto: Getty Images)

Država daje poticaj za dobrovoljnu mirovinsku štednju

S obzirom na to da postoji prvi i drugi mirovinski stup, često se zaboravlja da postoji i treći, dobrovoljni mirovinski stup, u koji svatko od nas ima mogućnost uplaćivati onoliko novca koliko želi kako bi se on u konačnici akumulirao, a potom i isplaćivao na naš račun jednom kada uđemo u mirovinu. Kako bi građane potaknula na ulaganje tj. dodatnu mirovinsku štednju, država daje poticaj u iznosu od 15% na uplaćena sredstva u kalendarskoj godini, a maksimalno 750 kuna. Tako će sve one koji godišnje uplate 5000 kuna odnosno 417 kuna mjesečno u treći mirovinski stup država nagraditi sa 750 kuna. Naravno može se uplaćivati i manje od 5000 kuna godišnje i na ukupno uplaćeni iznos tijekom kalendarske godine ostvarit će se također državni poticaj u iznosu od 15%. Recimo da ste u godini uplatili 3000 kuna dobit ćete državni poticaj u iznosu od 450 kuna.

Vratimo li se na studente koji još nemaju vlastiti izvor prihoda, njima će navedeni iznosi u početku štednje možda biti previsoki , no uplaćivati se može i manje iznose, koji će se na koncu nakupiti. Tako si kroz dugi period možemo osigurati dodatna sredstva u mirovini, a samim time i kvalitetniju budućnost.

Prosječni godišnji porast vrijednosti štednje u drugom i trećem stupnju na mirovinskim računima iznosi oko 5 % (Foto: Getty Images)

Inflacija ne utječe na mirovinske fondove

Kako mnogi ne vjeruju institucijama i bankama, puno ljudi radije odlučuje novac štedjeti i držati kod kuće u skrivenim kutcima. Takvu vrstu štednje stručnjaci ne podržavaju jer na taj način naš novac lako može postati žrtvom inflacije kojoj svjedočimo upravo u ovim trenucima, pa ta ušteđevina danas vrijedi 12 % manje negoli prije godinu dana. Pohranjujemo li novac u mirovinski fond, naša će ušteđevina biti imuna na inflaciju, a čak će se i uvećati jer u tom fondu vrijednost dugoročno raste. Prosječni godišnji porast vrijednosti štednje u drugom i trećem stupnju na mirovinskim računima iznosi oko 5 %, što znači da će naša štednja tijekom 10 godina narasti za barem 50 %, ako ne i više.

Malu školicu za veće mirovine, kao i koje su još sve prednosti ulaganja u treći dobrovoljni mirovinski stup, možete pogledati u AZ edukativnom serijalu o mirovinskim fondovima. On će vas inspirirati da se pobrinete za svoju budućnost i počnete štedjeti kako biste u mirovini mogli uživati punim plućima, baš onako kako to zamišljaju naši studenti.

Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom AZ mirovinski fondovi po najvišim profesionalnim standardima.