Premijer Andrej Plenković koji je u utorak predsjedao sastankom Vlade sa županima, predstavnicima udruge gradova i zajednice općina, na temu novih zakona o gradnji i prostornom uređenju je rekao da ne vidi što je u njima protuustavno, kako to tvrdi oporba.
"Teme koje su posebno bitne su prostorno uređenje i stanovanje, oko čega je puno rasprava bilo u Hrvatskom saboru i javnosti i zato je dobro da ovaj sastanak iskoristimo da se javnosti istinito prikaže smisao i cilj novih zakona te koliko su oni vezani za realizaciju politike priuštivog stanovanja. To je najvažnija točka ovih zakona", naglasio je premijer na sastanku.
Uz prostorno-građevinske zakone, teme su bile i služenje temeljne vojne obuke u formi civilne zaštite, izazovi klimatskih promjena, kao i ulaganja u obrazovanje. U izjavi novinarima ponovio je kako ne vidi što je u jučer usvojenim zakonima o gradnji i prostornom uređenju protuustavno, kako tvrdi oporba.
"Lijeva oporba je očito odabrala strategiju stvaranja kaosa, koji postoji jedino u tom zagrebačkom 'bubbleu' i medijsko-internetskom prostoru, a u realnom životu ne postoji nigdje. Na današnjem sastanku atmosfera je bila sjajna, oporbeni župani bili su konstruktivni, nahvalili su ministre na svim poljima. Zakoni o gradnji i prostornom uređenju idu in favorem građana, služe da se omogući provedba politike priuštivog stanovanja za mlade i nismo uspjeli identificirati što je u njima protuustavno", kazao je.
Plenković: Ako oporba smatra da je nešto protuustavno neka traže ocjenu ustavnosti
Na opasku novinara kako se i dio struke usprotivio ovim zakonima, premijer je istaknuo kako je ključno upravo to - "dio, a ne cijela struka". "Taj drugi dio struke je za ove zakone i podržava ih. Pa ako oporba smatra da nešto nije u skladu s Ustavom neka podnesu zahtjev za ocjenom ustavnosti pred Ustavnim sudom", naglasio je.
Govoreći o suradnji s lokalnim jedinicama, premijer ju je ocijenio "itekako pozitivnom". "Veseli me da ćemo uskoro usvojiti novi Zakon o regionalnom razvoju kojim ćemo stvoriti i druge oblike suradnje i okvire koji će nam omogućiti da intenzivno vodimo politiku stvaranja jednakih šansi u svim krajevima Hrvatske. Vodimo računa o funkcionalnom spajanju jedinica lokalne i područne samouprave, do sada ih se funkcionalno spojilo 253 i ta šansa, pogotovo za one manje jedinice, je itekako dobra", kazao je Plenković.
Naglasio je kako Vlada jača snagu lokalnih jedinica koje su, zahvaljujući reformama, postale značajno financijski moćnije, navevši da su u prvih 11 mjeseci 2025. prihodi od poreza na dohodak svih županija, gradova i općina porasli za 15 posto.
Lokalnim čelnicima poslao je poruku o važnosti pitanja demografske revitalizacije. "To je kapitalno pitanje za hrvatski narod. Smatram da smo itekako napravili do sada dobre iskorake, napravit ćemo dodatni napor kako bi se negativni trendovi smanjili, a polako i preokretalo ozračje u društvu za pozitivnije trendove", poručio je.
Osvrnuo se premijer i na gospodarsku situaciju navevši kako trenutno, prema podacima DZS-a, imamo milijun i 751.000 osiguranika, dok je 81.000 nezaposlenih, što znači da "ne rade samo oni koji zaista nisu napravili ekstra napor da nađu mjesto na tržištu rada".
Kao ključno u prethodnom razdoblju je istaknuo i udvostručavanje kapaciteta LNG terminala na 6,1 milijardu kubičnih metara. "Da Hrvatska troši 24 sata, dakle sva kućanstva, gospodarstvo, industrija, čak i da kutinska Petrokemija radi non-stop, ne možemo svi skupa potrošiti više od 2,7 milijardi kubika plina", rekao je.
Najavljujući pregovore u EU o novom višegodišnjem financijskom okviru, premijer je teze o "presušivanju EU fondova" ocijenio "bizarnima i lažnima".
"Europska komisija je u srpnju izašla s prijedlogom najvećeg sedmogodišnjeg proračuna u povijesti EU, 2 bilijuna eura, bit će novaca i za Hrvatsku. Mi smo prije 9 godina u EU proračun uplaćivali 500-600 milijuna eura godišnje, današnja članarina je 900 milijuna, a izračuni za razdoblje 2028.-2034. iznose oko 1,5 milijardi eura godišnje. Dakle, mi smo od 2016. do razdoblja 2028.-2034. podigli naš razvoj toliko da ćemo plaćati članarinu milijardu eura više nego kada sam ja postao premijer", ustvrdio je.
Predstavnici zajednica županija, općina i gradova ističu potporu Vlade lokalnim jedinicama
Plenković je uoči sastanka s ministrom znanosti, obrazovanja i mladih Radovanom Fuchsom dodijelio i 62 nova ugovora za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole diljem Hrvatske ukupne vrijednosti 320 milijuna eura. Ulaganje u obrazovanje jedan je od strateških prioriteta i Dubrovačko-neretvanske županije, istaknuo je župan Blaž Pezo navevši velika ulaganja u obrazovnu infrastrukturu, a gradonačelnik Dubrovnika Mate Franković najavio je kako će od iduće školske godine sve osnovne škole kojima je osnivač Grad raditi u jednoj smjeni.
Franković je kao strateški prioritet naveo i priuštivo stanovanje, istaknuvši kako su prvi u Hrvatskoj izradili vlastiti model stambene politike - "Dubrovačka stanogradnja".
"Svjesni smo da lokalne jedinice ne mogu same odgovoriti na razmjere potreba, zato snažno pozdravljam donošenje novih zakona o gradnji i prostornom uređenju te činjenicu da je EU prepoznala priuštivo stanovanje kao strateški prioritet", kazao je, dok se Pezo pohvalio da su "najuspješniji" po ulaganjima u lučku infrastrukturu.
Predsjednik Hrvatske zajednice općina Božo Lasić pohvalio je Vladu što "niti jedan važniji zakon nije predložila bez konzultacija s lokalnim jedinicama" pa tako, dodao je, i posljednje prostorno-građevinske zakone, a što je potvrdio i predsjednik Hrvatske zajednice županija Danijel Marušić istaknuvši "veliku potporu" Vlade lokalnim jedinicama.
"Bez Zakona o komasaciji, a sad i bez novog zakona kojim se uvodi urbana komasacija, mi bismo bili onemogućeni da napokon obavimo komasaciju u Konavoskom polju. Zato zahvaljujem što ste nam omogućili da se uistinu naš glas čuje", poručio je Lasić.
Pred lokalnim jedinicama su veliki izazovi realizacije brojnih investicija i strateških odluka koje je Vlada pripremila, a s ciljem razvoja RH, istaknuo je predsjednik Udruge gradova Željko Turk.
Premijer je u izjavi novinarima nakon sastanka, upitan o femicidu, opetovao kako je Hrvatska samo jedna od pet EU zemalja koja u svom Kaznenom zakonu ima kazneno djelo femicida. "U zadnjih nekoliko godina smo učinili jako puno, dali smo sudovima alate da donose jako visoke i oštre kazne i ja ih pozivam da to čine. Loše je što se dogodilo da smo od evidentiranog nasilnika došli u poziciju da je postao ubojica, taj put se treba presjeći, svatko svoj posao treba raditi bolje", poručio je.
