Nakon prave drame koja se, zbog seta Zakona o prostornom uređenju i gradnji na koje je uloženo čak 300 amandmana, odvila u Saboru, u studiju Dnevnika Nove TV gostovao je arhitekt Otto Barić. Objasnio je postoje sporne stvari, ali da velikih problema, smatra, nema.
Uključena i prijateljica
Užas u bolnici: Medicinski tehničar optužen za silovanje pacijenata pod anestezijom, sve snimao
Kriva procjena
Katastrofa tijekom kontrolirane eksplozije zaostale bombe: "Neki će morati Božić slaviti negdje drugdje"
060 9000
U bolnici Merkur vodi se tiha bitka za život: Zaklada Ana Rukavina daje pacijentima novu nadu
"Ta tri zakona, odnosno četiri jer sad dolazi i Zakon o priuštivom stanovanju, zapravo u samom svom početku i govore o onome zašto se donose, a to je zaštita hrvatskog prostora. Detaljno sam ih proučio i moram reći da ne vidim ništa kritično, sigurno ima stvari o kojima bi trebalo još razgovarati, možda je i ta brzina nekako iritantna ili djeluje iritantno na oporbu, ali moj dojam je da se ovo pretvara u jedan politički problem bez jedne prave i osnovne težine u tom razmišljanju", rekao je Barić.
Najveći spor nastao je zbog urbane komasacije, odnosno preoblikovanja postojećih parcela na jednom području tako da se ta zemljišta udružuju ili preuređuju u nove parcele, koje se onda dodjeljuju natrag vlasnicima, ali ne nužno na istoj lokaciji. Barić kaže da je ona nužna i neophodna za svaki veći projekt.
Otto Barić i voditelji Dnevnika Nove TV
(Foto:
Dnevnik Nove TV)
"Svakako je korisna u onim projektima koje imaju širi društveni značaj. Moj dojam je da država na neki način želi zadržati kontrolu nad time i ona uvijek povezuju urbanu komasaciju sa urbanističkim planom uređenja, odnosno urbanističkim projektom i sa lokalnom samoupravom. Tu se možda malo straši ljude, možda tako djeluje, ali čini mi se da nema potrebe za strahom", poručio je.
Na pitanje hoće li se stvoriti prostor za manipulacije i pogodovanje investitorima, rekao je da u 40 godina, koliko se bavi arhitekturom, nije svjedočio projektu koji je "prošao" bez svih potrebnih elemenata.
"U Zakonu se spominju solarne elektrane - HEP je taj koji će određivati pravila i zone. Ono što se nije spomenulo je da Zakon izuzetno i restriktivno štiti zaštićeno obalno područje. Potpuno je zabranjena bilo kakva izgradnja vjetroelektrana, sunčanih elektrana, ispitivanja morskog podmorja za plin, naftu...", rekao je i dodao da je ipak svaki zakon dobar samo toliko koliko su dobri oni koji ih provode.
Uloga lokalnih zajednica i jačanje države
"Mislim da je u Hrvatskoj jedan od najvećih problema ekipa koja donosi lokalne zakone, koja ih provodi i koja ih na neki način interpretira. I zato zakon mora biti potpuno jasan i ne smije dozvoljavati da se može čitati ovako ili onako. U prošlom Zakonu o prostornom uređenju bila su dva članka koje su se međusobno isključivala. I sad, ovisno tome kako je kome odgovaralo, se čitao. I zato mislim da ovaj treba proći još jednu detaljnu analizu", dodao je.
Komentirao je i ulogu lokalnih zajednica, objasnivši da će država jačati središnju kontrolu.
"Država zapravo želi jaču, kvalitetniju kontrolu, jer su lokalne zajednice dugo godina širile građevinska područja prostornim planovima, lokalnim UP-ima i prostornim planovima uređenja gradova i općina. Ovaj zakon tome staje na kraju. On kaže nema širenja građevinskih područja dok nije sve unutar tih građevinskih područja komunalno opremljeno", objasnio je arhitekt.
O ostatku amandmana Sabor će glasovati u ponedjeljak, nakon čega zastupnici idu na stanku.