Premijer Andrej Plenković i ministar Marko Pavić mirovinsku reformu predstavljali su kao nešto najbolje u hrvatskoj politici, a sad se od nje odustalo. Kad je prelazio u drugi resor, Pavić je oprao i ruke od odgovornosti za mogući propast reforme.

Galerija


"Ono što radimo, radimo u interesu umirovljenika, da mirovine budu veće i da nema diskriminacije. Ojačali smo drugi stup, ne samo indeksacijama već i brigom o najmanjim mirovinama. Radimo iskorake koji su pozitivni i sve to treba imati na umu kada se gleda širi okvir naše politike", govorio je premijer Andrej Plenković u lipnju nakon što je Europska komisija pozitivno ocijenila mirovinsku reformu.

U četvrtak je pak prihvatio sve zahtjeve inicijative "67 je previše", koja je skupila više od 700.000 potpisa građana za raspisivanje referenduma. Mnogi mu zbog toga ne vjeruju, a ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović tvrdi da se ne radi o kapitulaciji.

Branio reformu i sukobljavao se sa sindikatima

Njegov prethodnik Marko Pavić, koji je sada ministar regionalnog razvoja i europskih fondova, žestoko je branio reformu i sukobljavo se sa sindikatima koje je prozivao da šire paniku.

"Za mirovine nam godišnje treba 40 milijardi kuna, to je pet peljeških mostova, a od toga nam nedostaje 18 milijardi kuna godišnje, koje svake godine moramo pronaći u proračunu jer zaduživanje ne dolazi u obzir zato što dug ne želimo ostaviti našoj djeci i unucima. Sve radimo kako bismo mirovinski sustav učinili dugoročno održivim, isplatu mirovina sigurnom i kako bi mirovine bile veće. Naši građani to prepoznaju, vjerujem da neće nasjesti na politikantstvo sindikata", kazao je Pavić u ožujku za Jutarnji list.

Vlada je početkom ove godine na račun građana napravila i reklamnu kampanju za mirovinsku reformu. Uz reklame koje su se emitirale na televiziji napravljena je i pripadajuća internetska stranica za kampanje “Cjelovita mirovinska reforma” i “Što donosi mirovinska reforma sadašnjim i budućim umirovljenicima”. Vlada je danima odbijala odgovoriti na pitanje koliko je stajala ta kampanja.

"To nije protureferendumska kampanja, to je kontinuirana informativna kampanja kojom građane informiramo o cjelovitoj mirovinskoj reformi. Ona je nastala u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, nismo koristili vanjske agencije, izradu spota platili smo 18.000 kuna plus PDV, a troškove kampanje javno ćemo obznaniti nakon njezina završetka”, rekao je Pavić u svibnju na konferenciji za novinare gdje se toliko uznemirio pitanjima o nezaposlenosti mladih da je nekoliko puta odlazio i vraćao se na govornicu, a na kraju ipak napustio konferenciju.

''Mirovine će biti veće''

Pavić je o mirovinskoj reformi govorio i u Dnevniku Nove TV, gdje je izbjegavao odgovor na pitanje tko će biti odgovoran ako mirovinska reforma propadne nakon što je njegovo ministarstvo preuzeo Aladrović.

"Mirovine će sigurno biti veće i, dapače, očekujemo njihov značajniji rast zbog rasta plaća. Mirovine se usklađuju od 75 posto s rastom plaća i zbog pritiska na tržište rada umirovljenici mogu očekivati rast mirovine. Što se tiče rada do 67 godina starosti, to se provlači godinama kroz preporuke Europske komisije. Svjesni smo argumenata sindikata, ja sam ih pozvao na pregovore i vjerujem da ćemo naći zajednički dogovor oko toga", branio je tada Pavić reformu.

Plenković se pak hvalio da je to jedna od najbolje ocijenjenih reformi.

"Što se tiče mirovinske reforme, još jednom ponavljam – ta strukturna reforma je jedna od najbolje ocijenjenih reformi koje smo imali od svih neovisnih promatrača, svih međunarodnih institucija. Ono što smo mi napravili je sljedeće: da ova mirovinska reforma onima koji imaju najniže mirovine donosi veće mirovine, da sprječava diskriminaciju umirovljenika i, treće, ima za ambiciju održati mirovinski sustav dugoročno fiskalno održivim", govorio je premijer u srpnju u Dnevniku Nove TV.

Horvat: "Ne moramo imati novce na stolu"

Gdje će Vlada namiriti tih 40-ak milijardi, pitali smo ministra gospodarstva Darka Horvata u Dnevniku Nove TV.

On tvrdi da nitko "ne mora imati 45 milijardi na stolu", a kaže da se jedino ministri usude reći da su u posljednje dvije godine mirovine rasle 11 posto, a one minimalne i 15 posto.