Platforma Možemo traži trenutnu i neopozivu ostavku rektora Damira Borasa i njegova tima

Platforma Možemo od nove vlade očekuje da "upotrijebi sve raspoložive mehanizme uprave i nadzora kako bi se nepravilnosti na Sveučilištu otklonile, a krivci pozvali na odgovornost".

Pročitajte i ovo Smjena na vrhu Potres u utvrdi SDP-a: Pale ostavke, gradski ogranak ostao bez čelnih ljudi pred izbore Predsjednica nove generacije Ivana Kekin: "Građani su me prepoznali kao nekoga tko se neustrašivo suprotstavlja HDZ-u"

"Konsternirani smo najnovijim aktima institucionalnog nasilja Sveučilišta u Zagrebu nad Filozofskim fakultetom. Apsurdnima smatramo odluku o suspenziji dekanice Filozofskog fakulteta Vesne Vlahović-Štetić kao i odluku o imenovanju za obnašatelja dužnosti dekana Filozofskog fakulteta Miljenka Šimprage koje je Senat Sveučilišta donio na sjednici održanoj 14. srpnja", priopćila je u nedjelju Platforma Možemo!.

Neprihvatljivim smatra i način na koji je Senat donio odluku o suspenziji, ističući među ostalim da je sjednica na kojoj se o suspenziji odlučivalo održana elektronskim putem, bez mogućnosti rasprave.

"Unatoč apelu nekih članova Senata da se ovako teška odluka ne donosi tim putem, predmet je ipak bio uvršten na dnevni red. Članovi Senata su svoje mišljenje samo mogli poslati e-mailom upućenim na administrativnu službu Rektorata, ali bez mogućnosti da ta mišljenja prije glasanja vide i komentiraju i ostali članovi Senata", ističe Platforma te naglašava da je "u maniri najgorih montiranih postupaka", to pravo bilo uskraćeno i dekanici Vlahović-Štetić.

Tim činom je učinjen dosad najkrupniji korak u instrumentalizaciji Senata i nametanju samovolje rektora i Uprave Sveučilišta, smatra Možemo!.

"Da je zaista riječ o institucionalnom nasilju protiv FF-a", dodaju, potvrđuje i nedavna uskrata suglasnosti na program predloženika za dekana FF-a Nevena Jovanovića koja je, naglašavaju, donesena istom metodom.

"Zloupotreba položaja rektora Borasa ovim nedavnim aktima dosegnula je novu dimenziju: akademski standardi su pregaženi, a koncept autonomije Sveučilišta sveden je na razinu apsurdnog paravana u kojoj se odriče odgovornost prema Sveučilištu, akademskoj zajednici, znanstveno-obrazovnim vlastima i društvu u cjelini. Senat Sveučilišta kao najviše sveučilišno tijelo instrumentaliziran je, a većina njegovih članova metodom pritisaka dovedena je u položaj ovisnosti o samovolji rektora i klijentelističkim obrascima suradnje koje je Uprava Sveučilišta nametnula", ocjenjuje Platforma.

Pritom je nanesena golema šteta Filozofskom fakultetu, dodaju. "Rad njegovih nastavnika i studenata omalovažen je, odluke njegovih tijela obezvrijeđene. Ukupno djelovanje Filozofskog fakulteta u ovim okolnostima je praktično onemogućeno", upozoravaju.

Ističu da je "upravo zato" dio članova Senata odlučio predati svoje ostavke te da je skupina dekana u pismu rektoru Borasu izrazila ogorčenje i dovela u pitanje legitimnost odluke. Pismo Borasu, naime, uputilo je sedam članova Senata, dekani fakulteta (Prirodoslovno-matematičkog, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Fakulteta organizacije i informatike, Fakulteta političkih znanosti, Akademije dramskih umjetnosti i Veterinarskog fakulteta).

Platforma upozorava da je sve to dovelo "i do sve snažnijih gibanja u smjeru dezintegracije Sveučilišta". "U situaciji kad su akademske vrijednosti obezvrijeđene, a upravljanje Sveučilištem svedeno na autoritarnu demonstraciju nadmoći takva će se kretanja samo ubrzati", ocjenjuje.

"Od nove Vlade i budućeg ministra ili ministrice znanosti i obrazovanja očekujemo da upotrijebe sve raspoložive mehanizme i institute uprave i nadzora kako bi se nepravilnosti na Sveučilištu otklonile, krivci pozvali na odgovornost, a Sveučilištu omogućilo da iznađe put iz ovog bankrotiranog obrasca rukovođenja i upravljanja", zaključuje Platforma.