''Kao što sam najavio, danas sam Ustavnom sudu predao prijedlog za ocjenu suglasnosti Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku (poznatijeg kao Lex Agrokor)'', napisao je Peđa Grbin na svom blogu.
Pročitajte i ovo
Kritizirala Ustavni sud
Kekin prikupila 18 tisuća potpisa i poručila: "Milanović pet godina nije govorio o tome..."
moraju dati ostavke
Milanović se oglasio na mrežama: "Ovo je nezapamćeni udar!"
Prijedlog u cijelosti možete pročitati na ovom linku.
Objasnio je zašto je tako postupio: ''Prije svega, iz aviona je vidljivo da ovaj Zakon dovodi do nejednakosti, jer na različit način tretira različite subjekte. Od činjenice da se primjenjuje samo na (velika) dionička društva, preko pogodovanja bankama koje će kreditirati Agrokor pa do diskrecijskog prava izvanrednog povjerenika da odabere kojim će vjerovnicima plaćati prethodna dugovanja i s kime će nastaviti poslovanje, Zakon vrvi od odredbi koje po svojem karakteru promoviraju nejednako postupanje i arbitrarnost. Takvim propisima ne može biti mjesta u ustavnom poretku jedne uređene pravne države, kakvom Hrvatska (nadam se) želi biti'', piše Grbin.
Dodaje da ''zakon krši i ustavno načelo koje jamči sudsku kontrolu nad svim postupcima i narušava trodiobu vlasti, jer sve ključne odluke prebacuje u nadležnost Vlade, a sud pretvara u dostavljača čija je jedina ovlast proglasiti Vladine odluke. Dapače, osim postupaka kojima se štite radnička prava, za što smo se izborili u saborskoj raspravi, svi drugi sudski postupci prestaju i ne mogu se pokretati novi čak niti za radnje povjerenika nakon pokretanja postupka izvanredne uprave, što stvara opasan presedan i narušava teškom mukom stvarane instrumente pravne države. Isto, na žalost, vrijedi i za odredbe Zakona kojima se, praktički dokidaju stvarna prava trećih osoba pa primjerice onaj čija je stvar na korištenju u Agrokoru (recimo, vlasnik poljoprivredne ili druge mehanizacije koji ju iznajmljuje društvima u sastavu koncerna) uopće nema mehanizme kojima bi svoje stvari vratio, ukoliko ih povjerenik ne želi predati.''
Smatra da je taj zakon suprotan europskom pravu koje smo se sami obvezali poštovati. ''To ne samo da utječe na njegovu ustavnost, već Hrvatsku dovodi u poziciju da se protiv nje mogu pokretati postupci radi tzv. infringementa, koji mogu rezultirati velikim novčanim kaznama, koje ćemo, na kraju, plačati svi mi. U kratko, nadam se da sam u krivu, ali se bojim da ćemo posljedice ovog Zakona i štetu koja nastaje njegovom primjenom snositi još dugo vremena, zbog čega se nadam brzom postupanju od strane Ustavnog suda'', zaključio je Grbin.