Papa Franjo i ruski pravoslavni patrijarh Kiril u petak su izrazili želju za "obnovom" jedinstva kršćana i pozvali na njihovu zaštitu na Bliskom istoku u povijesnoj zajedničkoj izjavi potpisanoj u Havani.


Papa Franjo i ruski pravoslavni patrijarh Kiril susreli su se na Kubi. Poglavari Istočne i Zapadne crkve zagrlili su se po prvi put nakon njihova raskola prije gotovo tisuću godina.

Vezani članci Slika nije dostupna Papa Franjo u povijesnom pohodu Slika nije dostupna Ameri otkrili tko je imao presudnu ulogu u približavanju Kube i SAD-a

Po završetku razgovora nabijenog emocijama, prvog takvog susreta nakon gotovo tisuću godina od crkvenog raskola, poglavari Katoličke crkve i vodeće Pravoslavne crkve izrazili su žaljenje "zbog rana nanijetih sukobima između kršćana u dalekoj ili bliskoj prošlosti".

"Svjesni brojnih zapreka koje još treba prevladati, nadamo se da će naš susret pridonijeti obnovi tog jedinstva po volji Božjoj", naglasili su u zajedničkoj izjavi potpisanoj po završetku dvosatnog razgovora u salonu zračne luke u Havani.

"Jedinstvo je na dobrom putu. Razmijenili smo mišljenja jasno i bez tabua", komentirao je Jorge Bergoglio novinarima razgovor s Kirilom. "Dvije Crkve mogu surađivati kako bi zaštitile kršćane u cijelom svijetu", rekao je novinarima Kiril.

Kako se i očekivalo, dvojica poglavara pozvala su međunarodnu zajednicu da "hitnim akcijama" pomogne kršćanima na Bliskom istoku.

"Pozivamo međunarodnu zajednicu na hitne akcije kako bi se spriječilo da kršćani budu protjerani s Bliskog istoka (...) U Siriji i Iraku, nasilje je već odnijelo tisuće života, ostavljajući milijune ljudi bez krova i bez sredstava", stoji u tekstu.

"Humanitarna pomoć velikih razmjera neophodna je za narode koji pate i za brojne izbjeglice u susjednim zemljama," kazali su.

Kršćani su protjerani zbog rata u Siriji i širenja osvajačke džihadističke skupine Islamske države u regiji.

Mi smo braća

Povijesni susret dvojice poglavara počeo je zagrljajem nakon čega su se više puta poljubili u obraz i kratko razgovarali smiješeći se pred kamerama nekolicine fotografa u salonu u zračnoj luci Jose Marti.

"Napokon smo se susreli, mi smo braća", izrazio je zadovoljstvo papa Franjo, dodavši: "Očito je ovo Božja volja".

"Sada su stvari jasnije", rekao je pak ruski patrijarh s bijelom bradom i "kukolom" na glavi, tradicionalnim bijelim pokrivalom sa znakom križa.

Nakon trosatnog zaustavljanja na Kubi, 79-godišnji papa Franjo poletio je za Meksiko gdje počinje petodnevni posjet.

"To je putovanje puno obećanja koje smo toliko željeli moj brat Kiril, ja sam i Meksikanci", izjavio je papa novinarima u zrakoplovu kojim je putovao do Havane.

Riječ je o razgovoru koji je Vatikan pokušavao uzalud organizirati desetljećima, a konačno je pripremljen u najvećoj tajnosti sve do zadnjeg trenutka jer su otpori iz patrijaršije bili veliki. Razlozi su bili nepovjerenje prema Katoličkoj Crkvi, doživljavanoj kao prozelitističkoj te ukrajinska kriza u kojoj su grkokatolici stali uz vladu u Kijevu protiv proruskih separatista, iako je Sveta Stolica izbjegavala otvoreno osuditi politiku ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini.

"Rusija može dati mnogo" za svjetski mir, nedavno je izjavio papa Franjo.

Razgovor su pripremali metropolit Hilarion, ravnatelj za vanjske odnose u Moskovskoj patrijaršiji i švicarski kardinal Kurt Koch, predsjednik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana.

Razgovor u četiri oka s Kirilom, koji je na Kubu doputovao u četvrtak, bio je prvi susret nekog poglavara Katoličke crkve i patrijarha najveće među Pravoslavnim crkvama (više od 165 milijuna od 250 milijuna pravoslavnih vjernika) nakon raskola između Rima i Carigrada 1054. godine.

Taj raskol između katolika i pravoslavaca bio je skopčan s teološkim, ali i povijesnim razlozima: karolinški Zapad je htio imati utjecaj na čitav kršćanski svijet, a Istok je htio zadržati svoju autonomiju.

Nakon presudnog susreta Pavla VI. i Atenagore 1964. u Jeruzalemu, bilo je brojnih susreta i zajedničkih izjava papa i carigradskih patrijarha, koji su teoretski duhovni poglavari pravoslavnog svijeta, ali su izravno nadležni samo za 3,5 milijuna vjernika. (Hina)