Ovo je 10 najvažnijih stvari koje trebate znati o danu kad je donesena presuda Arbitražnog suda

Što stoji u odluci Suda?

Pročitajte i ovo Ovisi o Hrvatskoj i Sloveniji EK podupire arbitražu, ali je otvorena i za druga rješenja O ARBITRAŽI 'Za mene nije najvažnije koju ćete proceduru odabrati nego da ta procedura bude učinkovita'

Međunarodni arbitražni sud u Den Haagu objavio je odluku o razgraničenju Hrvatske i Slovenije na kopnu i moru. Prema toj odluci Slovenija je dobila veći dio Savudrijske vale odnosno Piranskog zaljeva, otprilike tri četvrtine, ali i spojnicu, takozvani junction. Taj koridor nalazi se dvije i pol nautičke milje od Osimske granice i njime se slovenske teritorijalne vode spajaju s međunarodnim morem.

On prolazi kroz hrvatske teritorijalne vode i njime se, prema odluci Suda, mogu slobodno kretati zrakoplovi i brodovi koji putuju u Sloveniju ili iz nje, bez obzira na to iz koje su države. Sloboda kretanja brodova ne uključuje istraživanje, eksploataciju i upravljanje prirodnim resursima na tom području, ali se u njemu mogu polagati kablovi i cijevi. Među "utješnim" nagradama za Hrvatsku jest odluka da joj pripada odavno zaboravljena Sveta Gera.

Rok za implementaciju šest mjeseci

Sud je objema državama preporučio rok od šest mjeseci za implementaciju ove odluke, pa se ne očekuje eskalacija.

Veleposlanstva Njemačke i SAD-a zauzela strane

Uoči objave odluke Arbitražnog suda oglasila su se i dva važna veleposlanstva u Hrvatskoj.

Njemačko veleposlanstvo objavilo je priopćenje kojim je poručilo da se, "posve neovisno o sadržaju odluke, s gledišta njemačke vlade važno načelo međunarodnog prava da se odluke arbitražnih sudova moraju poštivati te da ih stranke moraju implementirati“.

Nedugo potom oglasilo se priopćenjem i veleposlanstvo SAD-a u Zagrebu sa stavom koji ide na ruku hrvatskom stajalištu. Uz konstataciju da neće zauzimati strane u sporu, ipak su dodali da je „na vladama obiju zemalja koje su članice EU-a i NATO-a da riješe ovo bilateralno pitanje“.

Hrvatski državni vrh: Presuda nam ne znači ništa

Hrvatski državni vrh i prije i nakon objave presude ponovio je stajalište da ona za Hrvatsku ne znači ništa te da će se pitanje razgraničenja rješavati dijalogom sa Slovenijom. Hrvatski sabor donio je odluku o izlasku Hrvatske iz postupka arbitraže pred Međunarodnim arbitražnim sudom 29. srpnja 2015. godine.

Slovenski državni vrh: Odluka je konačna i obvezujuća

Slovenski državni vrh pozdravio je odluku Arbitražnog suda iako je slovenski premijer Miro Cerar najavio da će odluku detaljno analizirati narednih dana, nakon čega će konkretnije moći o njoj govoriti. Pojedini slovenski ministri već su upućeni u sporna pogranična područja. "Odluka je konačna i pravno obvezujuća", rekao je Cerar u prvom obraćanju javnosti nakon objave odluke. Najavio je da će nazvati hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.

Cerar nazvao Plenkovića, dogovoren sastanak

Miro Cerar doista je nazvao Andreja Plenkovića i dogovorili su susret 12. srpnja u Ljubljani. Cerar je o kontaktu s Plenkovićem javnost obavijestio putem Twittera rekavši da je Plenkovića "pozvao na dijalog o implementaciji".

Malo potom službeno se oglasila i hrvatska Vlada potvrdivši da su Plenković i Cerar telefonski razgovarali te da je Plenković naglasio da Hrvatska ostaje pri svojoj odluci. "Dogovorili su se da neće poduzimati jednostrane poteze te da će razgovore nastaviti 12. srpnja u Ljubljani, uoči sastanka Berlinskog procesa u Trstu 12. i 13. srpnja", priopćeno je iz hrvatske Vlade.

Sastanak Trumpa i Grabar-Kitarović

Ubrzo je stigla i informacija da će se predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović 6. srpnja sastati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Varšavi, uoči Trumpovog govora na summitu Inicijative triju mora. Grabar-Kitarović s Trumpom bi trebala razgovarati u četiri oka, a najava njihova susreta dovodi se u vezu s odlukom Arbitražnog suda i traženjem podrške utjecajnih zemalja.

Ribari prijete ratom

Očekivano, nakon odluke po kojoj veći dio Savudrijske vale pripada Sloveniji, oglasili su se i ribari iz tog područja. "Mislim da će doći do rata! Mi ćemo uvijek ići tu ribariti i ako ćemo moći to raditi, neće biti problema. Ali ako će nam netko smetati, bit će problem", rekao je u kameru Nove TV Mauricio, jedan od savudrijskih ribara.

Komentirali svi premijeri, pa i Sanader

Iako nema političara u Hrvatskoj koji će ustvrditi da se objavljena presuda uopće tiče Hrvatske, nju su ipak komentirali gotovo svi premijeri koji su bili uključeni u rješavanje međugraničnog spora sa Slovenijom.

Najmanje rječita bila je Jadranka Kosor koja je Sporazum o arbitraži i potpisala sa svojim tadašnjim kolegom Borutom Pahorom. Kosor, koja je poznata po tome da na društvenim mrežama komentira sve domaće i svjetske aktualije, pristala je stati pred kamere, ali je inzistirala da odluku Suda neće komentirati.

Zoran Milanović, koji je potpuno nestao iz političkog života nakon gubitka vlasti, dao je novinarima izjavu na Trgu maršala Tita. Mjesto je sam izabrao, a poslije je postalo jasno i zbog čega. Milanović je, naime, ustvrdio da Piranski zaljev odnosno Savudrijska vala povijesno nije bila hrvatska ni slovenska već talijanska te da je upravo Tito to područje "oteo" Talijanima.

Oglasio se čak i Ivo Sanader, koji već duže vrijeme izjave uglavnom daje pred hrvatskim sudovima gdje se brani od pet tužbi za korupcijske afere. Sanader je tako ustvrdio da je s vlasti otišao upravo zato što nije htio pristati na sporazum o arbitraži kojom bi Sloveniji pripao hrvatski teritorij.

Maštruko najbolje objasnio što će se događati zbog odluke

Vjerojatno najbolje objašnjenje turbulentnog političkog dana dao je bivši diplomat Ivica Maštruko, koji je od 1996. do 2000. godine bio hrvatski veleposlanik u Sloveniji.

Maštruko kaže da je odluka Arbitražnog suda sada polazna osnova za sve buduće razgovore o granicama te da ima teške političke posljedice. "Svaki budući sud ili bilateralni razgovori uzimat će kao polaznu osnovu ovu odluku Arbitražnog suda", rekao je Maštruko, dodajući da će Hrvatska biti percipirana kao izazivačica problema, tim više što ima neriješena granična pitanja i sa Srbijom, BiH te Crnom Gorom.

"Akvatorij je i dalje formalno hrvatski, a zapravo je tretman cijelog područja kao međunarodnih voda. To znači da podmorje možemo bušiti za naftu, ali svi mogu postavljati kablove u tom dijelu koji su potrebni eventualno za struju i slično", rekao je Maštruko, koji smatra da su Slovenci ovom odlukom, ukoliko se ona primijeni, dobili više, kvalitetnije i potpunije rješenje u odnosu na sporazum Račan-Drnovšek.