10 milijardi kuna - prava koja nitko ne nadzire
Do sada su ona bila razbacana u 50 zakona, ukupno ih je bilo 72, a dijelila su ih 6 ministarstava i agencije. Porezni će obveznici za ta prava u ovoj godini izdvojiti 7. 001.540.507 kuna. No, kada se tu pridodaju pomoći županija i gradova dolazimo do socijalnih prava koje porezni obveznici plaćaju, a iznose 10 milijardi kuna.
Sustav umjesto kaosa
Cijeli sustav bio je u kaosu, nepovezan i nije bilo nemoguće da oni,koji su socijalni slučajevi , neka prava koriste iz nekoliko ministarstava. Tako su besplatne udžbenike mogli dobiti u Ministarstvu branitelja, ali i Ministarstvima obrazovanja i socijalne politike. I nitko nikoga nije nadzirao ili razmjenjivao podatke, a ako su još iz Zagreba, mogli su i u metropoli dobiti besplatne udžbenike.
Jedna blagajna umjesto 400
Isplata socijalnih i drugih prava obavljala se u Hrvatskoj na 400 lokacija, a kako oni nisu bili umreženi prava su se vrlo lako mogla kumulirati. Socijalni centri se od prošle jeseni umrežuju i povezuju s Poreznom i ostalim institucijama kao mirovinskim i zdravstvenim zavodima te ministarstvima. Prvom provjerom utvrđeno je da je svaki deseti korisnik socijalnih prava tražio pomoć, a uplaćuje stambenu štednju ili traži pomoć, a ima kamione ili primjerice dva automobila.
Ubuduće, socijalna pomoć vodit će se putem jedne blagajne, a u zemlji će biti 100 mjesta gdje će oni kojima pomoć treba podnijeti zahtjev, a temeljem njihova imovinskog censuza država, točnije službenici, izdat će im rješenja koja prava imaju. Potreban je samo OIB.
>> Opačić: Nećemo dijeliti socijalne stanove
Imovina kao kriterij
Imovinski censuz bit će kriterij za sva prava pa i dječji doplatak. Što znači da će se za osnovni kriterij utvrđivati vrijednost imovine pa vrijednost automobila, ušteđevine, ali i dionice.
Teško je vjerovati da će ubuduće, pa i dječji doplatak, moći dobiti netko s kućom u elitnom zagrebačkom naselju ili s ušteđevinom od 100 000 eura ili dva automobila.
Reforma svih reformi
Ovo je reforma koja se, nažalost, mora provesti u teškoj ekonomskoj situaciji, ali ako je i svaki deseti nepotrebno primao socijalna prava, onda je vrlo lako zaključiti da država može tim osobama uzeti milijardu kuna, a taj novac uistinu usmjeriti onima kojima treba.
Iz jedinstvenog socijalnog cenzusa država može odmah utvrditi i osnovni zdravstveni paket usluga, a sve ostalo plaćalo bi se kao i u EU. Bogatiji više, siromašniji manje. Jedinstveni socijalni imovinski cenzus je osnova da država osnuje i fond kojim bi pomagala najsiromašnijima u, primjerice, plaćanju komunalnih usluga, grijanja te struje.
Bogat si koliko imaš
Najveći problem ove i ostalih reformi bit će u glavama ljudi da shvate da su bogati ako imaju dva automobila i žive u stanu od 100 četvornih metara, a traže pomoć za ogrijev. Imovina je kod mnogih nasljedstvo i na nju se emotivno gleda, a novim modelom na nju će se gledati prema ekonomskim osnovama.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
