Ilustracija (Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL)
Ilustracija (Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL)

Broj primatelja socijalne pomoći u Hrvatskoj pao je u listopadu na rekordno nisku razinu, ispod 90 tisuća. Iako još nema službenih objašnjenja, pad korisnika socijalne pomoći pripisuje se oporavku gospodarstva i iseljavanju stanovništva.


Broj primatelja socijalne pomoći u Hrvatskoj pao je u listopadu na rekordno nisku razinu, pokazuju posljednji podaci Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike.

Prema tim podacima u listopadu je zajamčenu minimalnu naknadu primalo 88.794 građana. To je prvi put od 2000. godine da je broj primatelja manji od 90 tisuća. Početkom dvijetisućitih socijalnu je pomoć primalo više od 120 tisuća osoba, a u nedavnoj krizi brojka je premašila 118 tisuća, piše Jutarnji list. U rujnu 2017. pravo na socijalnu pomoć imalo je 90.358 osoba.

Tako ozbiljan pad broja primatelja socijalne pomoći u Hrvatskoj je zabilježen samo jednom, krizne 2014. godine, kada je tadašnja SDP-ova Vlada provela reviziju i počela primjenjivati znatno strože kriterije za dobivanje socijalne pomoći.

Kako najnoviji pad nije vezan ni uz kakvu novu reviziju, on se dijelom pripisuje oporavku gospodarstva, a dijelom pojačanom iseljavanju stanovništva.

Iz Ministarstva su nam pojasnili da je najveći razlog za gubitak statusa - zapošljavanje. "Analizom razloga prestanaka utvrđeno je da je najčešći razlog za prestanak prava zapošljavanje korisnika i to njih 40 posto", kažu u Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike.

Iz odgovora, doduše, ostaje nepoznanica jesu li se te osobe zaposlile u Hrvatskoj ili u nekoj od zemalja članica EU-a u koje se posljednjih mjeseci Hrvati masovno iseljavaju.

Oko 20 posto korisnika koji su izgubili pravo na socijalnu pomoć ostvario je pravo na mirovinu, a zbog smrti korisnika brisano je 15 posto korisnika. Oko 10 posto prestanka odnosi se na ostvarivanje prava na rodiljnu i roditeljsku naknadu, dok se 15 posto odnosi na ostale razloge (na zahtjev korisnika, stjecanje imovine od koje se može uzdržavati i smještaj korisnika u ustanove socijalne skrbi).

Socijalnu pomoć može primati samo osoba koja ne posjeduje ništa osim nekretnine u kojoj živi te ne zarađuje ništa. Iznosi 900 kuna za odraslu radno nesposobnu osobu, 800 kuna za odraslog radno sposobnog samca, 480 kuna za drugu odraslu osobu u kućanstvu te 320 kuna za dijete, piše Jutarnji list.