Priroda i zelenilo na i do 214 metara visine klifova Mohera prizor je i doživljaj koji je teško opisati riječima, slikom ili snimkom. Uživate pa i da samo stojite na jednom mjestu i gledate oko sebe, dok vas šamara vjetar i tu i tamo pošprica vodena prašina nastala razbijanjem valova Atlantskog oceana o strme stijene.
U veličanstvenom pogledu možete uživati duž osam kilometara staze, a dovoljno je samo nekoliko prvih koraka da shvatite da su ovi klifovi istovremeno i najstrašnija stvar koju od prirode možete doživjeti u Irskoj.
>> Češki turist pronađen i spašen
Naime, vrlo jaki udari vjetra na visokim klifovima suočavaju vas s činjenicom da je vjerojatnost da padnete i stradate velika. Dojam pojačavaju i brojna upozorenja na nestabilne krajeve klifova, kao i mramorna ploča koja je 'spomen na sve koji su izgubili život na klifovima'. Jedan krivi korak i nema vas, s obzirom da nakon 50-ak metara staze nema nikakve zaštitne ograde.
Neslužbena statistika: Na klifovima život izgubi 10-ak ljudi godišnje
No, kad ste već tamo želite vidjeti što više pa i hrabro baciti pogled preko ruba, a mnogi se i opasno približe kritičnoj točki kako bi imali što zanimljivije fotografije. Prema neslužbenim statistikama godišnje na klifovima život izgubi 10-ak ljudi, ali treba napomenuti da je među tim osobama i popriličan broj onih koji samovoljno skoče u smrt.
A što je s Hrvatskom? Hrvatska nema 200-metarske klifove, ali zato ima niz drugih opasnosti koje uzimamo zdravo za gotovo. Često ih postanemo svjesni tek na stranicama crne kronike.
>> Tragedija na Paklenici: Alpinisti pali sa stijene, jedan poginuo
'Najopasnije su obalne planine jer ih turisti posjećuju nepripremljeni. Oni dođu zbog mora pa privučeni pogledom na planine krenu na njih nepripremljeni, bez adekvatne obuće i odjeće te bez vode. Planine im se čine niske i to ih prevari', rekao je za Dnevnik.hr pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja Vinko Prizmić. 'Nadalje, problematično je lutanje turista, krš je ispresijecan stijenama i tako se stvaraju labirinti koji onoga koji ne poznaje put dovodi u opasnost da se nađe na strmini. Krš je što se toga tiče neprikladan', nastavlja Prizmić.
'Krenu u košulji, a s penjanjem se temperatura spušta za jedan stupanj svakih 100 metara'
Pročelnik HGSS-a napominje i na vapnenačke stijene koje također znaju biti nezgodne zbog refleksije sunca. 'Sunčeve zrake se odbijaju od bijelih stijena, kao i od mora pa je zračenje dvostruko jače i zbog toga često dolazi do dehidracija. Također, na višim nadmorskim visinama jača su zračna strujanja, turisti se putem oznoje i onda im taj vjetar odnosi toplinu i iscrpljuje ih. Zbog tih jačih zračnih strujanja se lakše iscrpe nego na kopnu', rekao je Prizmić i napomenuo da se svakih 100 metara nadmorske visine temperatura spusti za jedan stupanj.
'Oni krenu u košulji jer im je vruće, a nisu svjesni da je temperatura u planinama puno niža koja im zbog neprikladne odjeće odnosi energiju', objasnio je.
>> GSS-u najviše posla daju nepripremljeni turisti avanturisti
Diljem Hrvatske postoje penjališta, a najopasnija su i ona najposjećenija: NP Paklenica, Učka, Biokovo, Ravni Dabar na Velebitu, splitski Marjan, Mosor, omiško penjalište, Brela. Prizmić ističe da je broj unesrećenih na penjalištima mali zahvaljujući dobro pripravljenim ekipama i osiguranju. Primjerice, NP Paklenicu godišnje posjeti 100.000 turista, a dnevno ih je i po 1.000. 'U zadnje vrijeme su opasne i rijeke zbog popularnog raftinga i kanuizma gdje dolazi do utapanja', rekao je Prizmić i dodao da treba spomenuti i more i morske struje koje su opasne za kupače.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
