1. Zaoštrava li se stanje u odnosima istoka i zapada? Kako komentirate ovu pošiljku oružja u Norvešku?
Pročitajte i ovo
Ove odnose možemo nazvati velikom šahovskom igrom, a u ovom se trenutku pomiču slabije figure koje ne mogu presuditi u tom sukobu tj. ne mogu promijeniti strateške odnose. To ne znači da uskoro u prvi plan ne dolaze jače figure, one koje bi mogle dovesti do većih eskalacija. To bi se moglo dogoditi ukoliko dođe do intervencije Rusije u Ukrajini, tada bi zapad morao odgovoriti na drugačiji način, ne samo diplomatskim pute, što bi moglo dovesti do eskalacije. Naoružanje koje je stiglo u Norvešku i slični potezi su ove slabije figure koje ne mogu nikome presuditi, no trenutno stvaraju sve veću napetost.
Barack Obama u Norvešku poslao više od 300 tenkova
2. Mogu li zbog tih malih figura nastati sukobi svjetskih razmjera?
To nebi bio vojni sukob, ovo već je veliki sukob u ekonomskom smislu, strateškom i političkom. Nažalost dok se 'veliki' svađaju, događa se velika humanitarna katastrofa na istoku Ukrajine koji se očito neće sprječiti, barem ne tako brzo, jer veliki igrači preko Ukrajine zapravo pokušavaju voditi igru.
3. Profesore, može li se zaustaviti islamističke militante i kako?
Sigurno da se može, prije svega vojnim putem. No u ovome trenutku ne postoji nikakav konsenzus niti koalicija unutar Iraka niti pak izvan Iraka koja bi učinila sve potrebno da bi se zaustavili njihovi vojni pohodi. Ovo će zasigurno biti dugotrajna borba zajedno s vanjskim faktorima ali i kada se konsolidira iračka vlast kako bi se spriječilo njihovo vojno širenje, prije svega, ali i onaj utjecaj koji oni imaju u tom dijelu svijeta.
4. Europa ni tu nije jedinstvena, svaka zemlja prepuštena je sebi da odluči hoće li naoružati Kurde. Kako tumačite europsku reakciju?
Europska reakcija ne iznenađuje. Svaka država ima određene interese ili je povezana s nekom drugom zemljom ili skupinom zemalja koja nebi tako nešto prihvatila. Čini se kako se u ovom trenutku stvara šira međunarodna koalicija jer je Vijeće sigurnosti donijelo jasnu Rezoliciju koja objašnjava detaljne upute o tome što je liniti ne bi li se zaustavile ove radikalne skupine i njihovi pohodi u Iraku, no oni vrlo lako mogu destabilizirati i druge zemlje. Počeli su od Sirije, prešli na Irak, tu je još i Jordan ali i druge države kojim aprijeti destabilizacija, a to nikako ne odgovara Međunarodnoj zajednici. Koalicija koju bi trebalo stvoriti trebala bi pronaći nekakav konsenzus te kako i na koji način dalje. U ovom se trenutku čini da su Kurdi jedini koji pružaju otpor, što omogućuje državama Europske unije da se uključe u davanje pomoći.
EU odobrila slanje oružja iračkim Kurdima
5. Može li se ovaj teror proširiti i na druge zemlje?
Zasigurno se može proširiti i to je veliki problem. Kad bi se stvarala neka koalicija, tu se ne radi samo o vojnim snagama, morat će se graditi protuterorističke sposobnosti svih država u okruženju što je vrlo zahtjevno. Upravo zbog toga kažem da će to biti jedna dugotrajna borba, žarište koje se neće tako lako ugasiti.
6. Hoće li Irak uopće opstati kao jedinstvena država?
U ovom je trenutku to vrlo teško reći. Pokušava se konsolidirati središnja vlast koje je vrlo slaba, a ta situacija ide na ruku Kurdima koji imaju jasan cilj - stvaranje vlastite države. Čini mi se da su sada najbliže ostvarenju tog cilja.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
