Spor je, naime, nastao kada je SDP, nakon što je Odbor na prošloj sjednici zaključio da će se izbor ustavnog suca, odnosno sutkinje provesti po novom, promijenjenom Ustavu (dvotrećinskom većinom), iznio stav da je došlo do novih okolnosti koje zahtijevaju i novu proceduru izbora ustavnog suca. Predsjednik Odbora Vladimir Šeks (HDZ) stoga je danas od Odbora zatražio da o tom pitanju iznese svoje mišljenje, istaknuvši kako nema nikakve pravne ni druge osnove da se zanemari provedena procedura, nakon koje su u uži izbor kandidata za ustavnog suca ušle Nevenka Šernhorst i Antonija Kovačić.
Pročitajte i ovo
'Procedura je provedena sukladno Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu, utvrđen je stav da treba provesti izbor i nema razloga da se obnavlja cijeli postupak. Ni Sabor ni Odbor ne mogu zanemariti, stornirati besprijekorno provedenu proceduru', poručio je Šeks. S takvim se stavom nije složila Ingrid Antičević Marinović (SDP), ocijenivši da sve inicijative i radnje koje su provedene prije promjena Ustava postaju 'beznačajne', te da novi Ustav određuje nova pravila. Prigovorila je i radu Ustavnog suda, ocijenivši da je njegova predsjednica Jasna Omejec u javnost iznosila svoj stav kao stav Suda, da je Sud od 14 zakona za koje je SDP tražio ocjenu ustavnosti riješio tek dva. Sabor i javnost, dodala je, trebaju zabrinuti i odgovori kandidata za ustavne suce 'koji šalju poruku da njihov izbor ovisi o raspoloženju većine, a ne njihovoj kvaliteti'.
'Trebamo li cijeli postupak zanemariti kao bespredmetan', upitao ju je Šeks, na što je Josip Leko (SDP) ustvrdio kako se natječajni postupak treba okončati izborom na plenarnoj sjednici, bez obzira dobije li jedna od kandidatkinja potrebnu dvotrećinsku potporu zastupnika ili ne. Isto su mišljenje iznijeli i ustavno-pravno stručnjaci, vanjski članovi odbora, a s tim su se složili i HDZ-ovci, te je zaključeno da neće biti obnove postupka izbora. Odbor je Saboru predložio da donese predložene zakone o pravu državljana drugih članica EU u izborima za predstavnička tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave te o izborima članova u EU parlament. Prihvaćeno je i Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za 2009., po kojemu je bezuvjetna mišljenja dobilo osam parlamentarnih stranaka, a tri (HSLS, HSU i SDSS) uvjetna mišljenja Državne revizije. (Hina)
