Najnovije istraživanje provedeno u suradnji Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI), Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek (FERIT) te Sveučilišta VERN', u sklopu projekata koji se provode u okviru mjere "Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka", koju podupire Agencija za elektroničke medije (AEM) potvrđuje veliki interes i svijest među studentima o važnosti provjere činjenica (fact-checking), ali i ukazuje na izazove u dosljednoj primjeni ovih metoda, priopćio je HUDI.
Istraživanje, provedeno na uzorku od 233 studenata iz društveno-humanističkih, umjetničkih i prirodno-tehničkih studija, pokazalo je da iako je 65 posto studenata dominantno informirano preko društvenih mreža, povjerenje u takve izvore vijesti ostaje nisko. Tradicionalni mediji poput televizije i radija i dalje uživaju najviše povjerenje, dok je povjerenje u online portale i influencere znatno niže.
Ključni čimbenici za povjerenje u medijske izvore su kvaliteta i transparentnost sadržaja, kao i nepristranost u izvještavanju. Ipak, čak jedna trećina ispitanika ne vjeruje domaćim medijima, što ukazuje na duboko ukorijenjeno nepovjerenje u medijski prostor, navodi se u priopćenju.
"Provjera činjenica trebala bi postati obavezni dio novinarske prakse"
Razina povjerenja u portal odražava razinu čitanosti – portali koji se više čitaju dobivaju veće povjerenje. Najviše povjerenja prema istraživanju bilježi portal DNEVNIK.hr (16,7 %), 24 sata (13,7%) i Index (12%) dok ostali portali bilježe znatno manji udio povjerenja.
Studenti društveno-humanističkih i umjetničkih studija više vjeruju Indexu, dok studenti prirodno-tehničkih studija češće izražavaju nepovjerenje u medije općenito.
Ispitanici pokazuju ograničeno povjerenje u društvene mreže i video platforme kao izvore informacija. Najviše vjeruju YouTubeu (20,6 posto), dok 19,3 posto uopće nema povjerenja u društvene mreže. Slijede Reddit (16,3 posto), Instagram (14,6 posto) i Facebook (12 posto), a najmanje povjerenja imaju LinkedIn (7,7 posto), X/Twitter (2,6 posto) i ostale platforme (6,9 posto). Povjerenje varira prema studijskoj usmjerenosti – tehnički studenti više vjeruju Redditu i YouTubeu, a društveno-humanistički Instagramu i LinkedInu, uz opći nedostatak povjerenja kod svih skupina.
Na polju fact-checkinga, većina studenata zna što ovaj pojam znači (78,5 posto) i snažno podržava njegovo uključivanje u obrazovni sustav (84,5 posto), smatrajući da bi provjera činjenica trebala postati obavezni dio novinarske prakse. Međutim, samo 22 posto ispitanika često koristi fact-checking metode u svakodnevnom provjeravanju vijesti, dok značajan broj ne koristi dostupne alate ili ih uopće ne poznaje.
"Ovo istraživanje potvrđuje i naša iskustva; studenti su svjesni problema dezinformacija, ali im nedostaju praktična znanja kako ih prepoznati i provjeriti. Upravo zato na VERN'u fact-checking ne razvijamo samo kroz istraživačke projekte poput specijaliziranog provjeravatelja informacija o turizmu, TurFacto, već smo ga integrirali i u naše kurikulume“, istaknula je Marija Slijepčević sa Sveučilišta VERN'.
Zabrinutost zbog dezinformacija izražena je u područjima turizma i elektrotehnike, gdje lažne informacije mogu imati ozbiljne posljedice poput narušavanja reputacije destinacija, pogrešnih odluka potrošača, pa čak i sigurnosnih rizika. Više od 90 posto ispitanika smatra da su lažne vijesti u turizmu ozbiljna prijetnja, a gotovo 87 posto smatra da dezinformacije u elektrotehnici i računarstvu mogu uzrokovati značajne negativne posljedice.
"Obrazovni sustav i mediji zajedno trebaju graditi održive modele medijske pismenosti"
Detalji istraživanja također ističu razlike među studentskim skupinama: studenti društveno –humanističkog usmjerenja češće dijele vijesti s ciljem podizanja svijesti, dok studenti prirodno – tehničkih usmjerenja pokazuju veću sklonost prema korištenju digitalnih izvora i fact-checking alatima.
Ovaj istraživački projekt jasno pokazuje potrebu za daljnjim jačanjem medijske pismenosti, sustavnom edukacijom o provjeri činjenica i odgovornijim odnosom prema objavi i širenju informacija u digitalnom dobu.
"Istraživanje nam potvrđuje da studenti žele razumjeti i koristiti provjerene informacije, ali istovremeno pokazuju da je potrebno puno više rada na praktičnoj primjeni alata i metoda fact-checkinga. To je jasan signal da obrazovni sustav i mediji zajedno trebaju graditi održive modele medijske pismenosti – ne samo kroz teoriju, nego kroz stvarne primjere i svakodnevnu praksu", izjavila je Iva Šalamon, voditeljica HUDI fact-checking tima.
-
PotragaObjavljena fotografija ubojice: Traže ga u dvije države, policija upozorila građane
-
"Sestri se bore za život"FOTO Svjedoci brutalnog ubojstva trudne žene u šoku: "Scene su bile neopisive, neopisive, ne može vam to opisati čovjek!"
-
susret u VatikanuFOTO Premijer Plenković s obitelji kod pape Lava: "Bilo bi nam iznimno drago da posjeti Hrvatsku"
