Nove zamjerke nakon monitoringa: Evo što je Bruxellesu sporno!

Očekivano, Bruxellesu je sporno rješavanje problematike brodogradilišta, doznajemo iz visokog diplomatskog izvora u EU. Očekuju što žurnije jasna rješenja za taj resor. Zakon o policiji vratili su Vladi na doradu jer tvrde da ne jamči depolitizaciju policije. 

Pročitajte i ovo Predizborna kampanja Bauk je SDP-u donirao 3010,66 eura. Znate li tko je rođen na taj datum? Centar za kontrolu Protiv njih se bore i dronovima, ali konačni udarac komarcima će zadati - komarac

Ratni zločini i njihovo sporo rješavanje također je zamjerka Unije. Očekivani su i prigovori zbog izmjena Zakona o sukobu interesa te najavi omogućavanja povratka ministara Čačića i Linića u Inu.

Europa je provodeći monitoring nad RH uputila i zamjerke oko granične infrastrukture, a najviše je, prema njihovom mišljenju, problema na granici s BiH.

>> EK: Hrvatska na pravom putu, napredak i u pravosuđu

Ovo je tek prvo izvješće i ono ne bi trebalo usporiti proces ratifikacije pristupnog Ugovora jer je većina europskih zemalja već najavila kako će o Hrvatskoj u parlamentima glasovati tek nakon idućeg velikog izvješća monitoringa.

Hrvatska na pravom putu, potrebni daljnji napori

Hrvatska je postigla znatan stupanj u usklađenosti s europskom pravnom stečevinom a Europska komisija identificirala je ograničen broj pitanja u kojima su potrebni daljnji napori, priopćila je Komisija u utorak kada je objavila prvo izvješće o monitoringu za tri najteža poglavlja hrvatskih pregovora. U tom je izvješću dala opću ocjenu pripremljenosti Hrvatske i preporuke što treba učiniti u predstojećem razdoblju kako bi zemlja bila potpuno spremna za članstvo u EU-u do 1. srpnja sljedeće godine.

‘Komisija je identificirala ograničen broj pitanja u kojima su potrebni daljnji napori’. ‘Hrvatske vlasti trebaju poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale punu spremnost zemlje za članstvo do 1. srpnja 2013., u interesu Hrvatske i EU-a’, kaže se u zaključcima.

Povjerenik za proširenje Štefan Fuele izjavio je, po priopćenju koje je Komisija objavila, da ‘izvješće pokazuje da je Hrvatska na pravom putu’, te je izrazio uvjerenost ‘da će Zagreb poduzeti sve završne korake koji su potrebni kako bi zemlja bila u potpunosti spremna za članstvo’. ‘Želim da Hrvatska bude uspješna priča o proširenju EU-a i mi ćemo nastaviti pozorno pratiti njezin napredak do dana pristupanja. Iako je u završnoj fazi pred ulazak u Europsku uniju, ozbiljni napori Hrvatske na vjerodostojnim pripremama nisu završili s potpisivanjem pristupnog ugovora u prosincu prošle godine. To se nastavlja sve do dana ulaska, 1. srpnja 2013. To je zajednički izazov, važan za Uniju i Hrvatsku’, rekao je povjerenik Fuele.

‘Općenito, pripreme Hrvatske za članstvo u EU-u na pravom su putu. Hrvatska je postigla znatan stupanj usklađenosti s europskom pravnom stečevinom’ Ovo je prvo izvješće, a odnosi se na razdoblje od 1. rujna 2011. do 29. veljače 2012. U njemu se opisuje što je učinjeno u tom razdoblju i daju se preporuke za područja u kojima je potreban daljnji napredak kako bi Hrvatska bila spremna za članstvo 1. srpnja 2013. U poglavlju 8 - Tržišno natjecanje, Hrvatska općenito ostvaruje dobar napredak u ispunjavanju kriterija i zahtjeva iz poglavlja Tržišno natjecanje, kaže Komisija. U izvješću se opisuju odluke koje je nedavno donijela hrvatska vlada o prihvaćanju ponude za privatizaciju Brodosplita, o pokretanju stečajnog postupka za brodogradilište Kraljevica, te o roku od 90 dana u kojem će se pokušati privatizirati 3. maj i Brodotrogir.

‘Hrvatska treba hitno pristupiti potpisivanju ugovora o privatizaciji Brodosplita i naći rješenje za 3. maj i Brodotrogir kako bi ispunila zahtjeve iz aneksa Ugovora o restrukturiranju brodogradilišta do dana pristupanja’, kaže se u izvješću. Predstavnici Komisije nisu htjeli komentirati najave da bi fondovi za gospodarski razvoj, kojima je država suvlasnik, mogli sudjelovati u privatizaciji brodogradilišta 3. maj i Brodotrogir te bi li to predstavljalo određeni oblik državnih potpora. ‘Ne možemo o tome ništa reći dok ne vidimo o čemu se konkretno radi’, rekao je izvor Komisije.

Napredak u Pravosuđu

U najtežem poglavlju 23 - Pravosuđe i temeljna prava bilježi se napredak. Komisija kaže da je provedba strategije reforme pravosuđa i akcijskog plana u skladu s predviđenim rokovima, ali da je odgođeno stupanje na snagu novog sustava javnih ovrha. ‘Reformirano državno sudbeno vijeće i državno odvjetničko vijeće nastavili su djelovati neovisno. Oba tijela nastavila su imenovati sudske dužnosnike na temelju transparentnih, jednoobraznih i objektivnih kriterija’, stoji u dokumentu.

Navodi se da su potrebna poboljšanja u provedbi prijelaznog sustava za imenovanje sudaca, uključujući veću transparentnost kod usmenih intervjua te da se posveti pozornost tome da se svi kandidati ravnopravno tretiraju. Nastavljeno je poboljšanje i u području učinkovitosti pravosuđa te u racionalizaciji sudova. Poboljšana je provedba sudskih odluka, posebice kroz djelovanje financijske agencija FINA. Broj neriješenih sudskih predmeta u razdoblju od prosinca 2010. do prosinca 2011. porastao je za 5,2 posto. Smanjuje se broj starih sudskih predmeta, od prosinca 2010. do prosinca 2011. za 12,3 posto, ali je u istom razdoblju broj starih parničnih predmeta porastao za 6,5 posto, a broj starih parničnih predmeta na prvostupanjskim sudovima pao za 9,5 posto.

Stoga se navodi da je potrebno obratiti pozornost da su viši sudovi, uključujući i Vrhovni sud, odgovarajuće opremljeni kako bi se mogli nositi s povećanjem broja predmeta. U dijelu koji se odnosi na suđenja za ratne zločine pred domaćim sudovima, navodi se da je počelo suđenje u slučaju ubojstva srpskih civila u selu Grubori. Navodi se da su poduzete mjere za zaštitu svjedoka, da je nova vlada stupila u kontakt sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom s ciljem rješavanja mogućih negativnih posljedica zakona, kojim su proglašeni ništetnim pravni akti bivše JNA, SFRJ i Srbije, a koji je donijela bivša vlada u studenome 2011. ‘Međutim, pitanje nekažnjivosti za ratne zločine ostaje velikih izazov u Hrvatskoj’, kaže se u izvješću i dodaje da je preostalo procesuirati većinu ratnih zločina.

U izvješću se preporučuje nastavak stvaranja održive evidencije rezultata u istragama, procesuiranju i sudskim presudama za organizirani kriminal i korupciju na svim razinama, uključujući i visoku razinu, te u osjetljivim sektorima poput javnih nabava. Komisija navodi da je ‘odlazeća administracija’ obavila imenovanja više viših dužnosnika u policiji te ističe da je kod imenovanja i daljnjih reformi u policiji potrebna ‘velika pozornost, posebice kako bi se osigurala depolitizacija i povećao profesionalizam’. Prijedlog novog zakona o policiji poslan je Komisiji na uvid i ona bi se uskoro trebala o njemu očitovati, navode u Bruxellesu. U izvješću se kaže da prijedlog promjene zakona o sprječavanju sukoba interesa izaziva zabrinutost. ‘Prvi koraci koje je poduzela nova vlada u vezi s pravilima o sukobu interesa predmet su zabrinutosti, posebice u pogledu nadzornih i upravnih odbora javnih poduzeća’, kaže se u izvješću i dodaje da su ranije odredbe o kriterijima za ta imenovanja odbačeni.

U dijelu koji se odnosi na suđenja za ratne zločine pred domaćim sudovima, navodi se da je počelo suđenje u slučaju ubojstva srpskih civila u selu Grubori. ‘Hrvatska treba osigurati snažan sustav za sprječavanje korupcije u državnim poduzećima. Potrebno je razvijati koncept političke odgovornosti i nulte tolerancije na korupciju’, kaže se u izvješću. I zakon o sprječavanju sukoba interesa trenutačno je na razmatranju u Europskoj komisiji, koja također najavljuje da će se brzo o tome očitovati. U odgovoru na izravno pitanje je li Komisiji apsolutno neprihvatljivo da ministri sjede u nadzornom odboru naftne kompanije INA, predstavnici Komisije nisu a priori odbacili tu mogućnost, ali su istaknuli da se mora stvoriti učinkovit sustav obrane kako bi se spriječio sukob interesa u takvim slučajevima.

Komisija bilježi napredak i u zaštiti manjinskih prava, stambenog zbrinjavanja izbjeglica, ali se traži nastavak poboljšanja u tim područjima. Komisija također konstatira da je Hrvatska nastavila surađivati s Haškim sudom. U poglavlju 24 - Pravda, sloboda i sigurnost Komisija navodi da je Hrvatska na pravom putu u pripremama za ispunjavanje kriterija u tom području. ‘Što se tiče vanjskih granica i Schengena, proces usklađivanja sa schengenskom pravnom stečevinom je nastavljen daljnjim poboljšanjem sustava za integrirano upravljanje granicama. Međuagencijska suradnja te koordinacija sa susjednim zemljama i tijelima EU-a u tom području je poboljšana’, ocjenjuje Komisija.

Komisija je u izvješću dala i kratak pregled onoga što je učinjeno u ostalim poglavljima. Navodi se da su pripreme za članstvo ‘skoro gotove’ u deset poglavlja - Sloboda kretanja radnika, Pravo trgovačkih društava, Pravo intelektualnog vlasništva, Financijske usluge, Ekonomska i monetarna politika, Statistika, Transeuropske mreže, Znanost i istraživanje, Obrazovanje i kultura, te Vanjska, sigurnosna i obrambena politika.

Za 14 poglavlja kaže se da je postignuta dobra razina usklađenosti i da je preostao određeni broj otvorenih pitanja - Sloboda kretanja roba, Sloboda kretanja kapitala, Javne nabave, Informacijsko društvo i mediji, Prometna politika, Energetika, Porezi, Socijalna politika i zapošljavanje, Poduzetništvo i industrijska politika, Zaštita potrošača i zdravlja, Carinska unija, Vanjski odnosi, Financijski nadzor i Financijske i proračunske odredbe.

Za šest poglavlja Komisija ocjenjuje da je postignuta ‘općenito dobra razina usklađenosti, ali da su u nekim područjima potrebni pojačani napori’ - Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga, Poljoprivreda i ruralni razvoj, Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, Ribarstvo, Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata i Okoliš. (Hina/I.P./T.K./T.Š.)