U miru svoje zelene oaze u Bakovčici Krešo Delimar godinama je nalazio predah od svakodnevnog života. Sve se promijenilo kad je neočekivani gost pronašao raj upravo među njegovim voćkama.
Na prvi pogled neobične štete otkrile su pravog krivca za probleme na imanju.
"Kraj mojeg ranča je potok, taj potok je presušio negdje u srpnju. Tu su vrata, mislio sam da je srna odgurnula vrata i radi nam štetu. Stavio sam duplu ogradu, a onda sam vidio da je drvo pregriženo. Tada smo zaključili da je dabar. Ustanovili smo da je to mrcina od 30 kila", ispričao je Delimar.
Štete koje je napravio znatno su umanjile urod. Obitelj u očaju postavlja zaštitne ograde, ali bez rezultata.
"Aroniju je lijepo pobrstio. Prošle godine sam ubrala sedam kila s jednog grmića, a ove godine je bilo 870 grama. U ribnjaku je bio, gledao me okicama, plivao je i kao da mi se smijao", ispričala je Marina Štefotić, Krešina supruga.
Dabar ne bira, pa su nakon aronije na meti i ostale voćke.
"Tu je jabuku cijelu uništio, najprije ju je glodao, onda ju je preprezao i odvukao. Ja ulažem, trošim se, a on lijepo sve to pobrsti kao da je njegovo", rekao je Delimar.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi između 2500 i 2700 obitelji dabrova. Stručnjaci pojašnjavaju – projekt njihova povratka bio je uspješan, a populacija je premašila sva očekivanja.
"Zimi, kada nema zeljastog bilja, hrani se živom korom drveća, a da bi došao do žive kore, mora porušiti stablo. Preveliko je brojno stanje i prisiljeni su koristiti vodotoke koji nisu prikladni za njihov život. Dolaze do vrtova, voćaka i ostalih poljoprivrednih kultura", rekao je Marijan Grubešić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu.
No dabrovi nemaju samo negativan utjecaj. U područjima bez intenzivne poljoprivrede i šumarstva pozitivno djeluju na stvaranje i očuvanje ekosustava.
"Kako je dabar bio davno izumro, tako su se staništa skroz zapustila. Šumske livade, čistine su nestale. Mnoge vrste su nestale iz naših krajeva. Povratkom dabra ponovno su se počela stvarati takva staništa i primjećuje se povratak tih vrsta", rekao je Tomislav Krizmanić, edukator u Zoološkom vrtu.
Zbog očuvanja prirodnog balansa nužna je jasno definirana strategija za upravljanje njihovom populacijom.
