Davorko Vidović

'Nekakvu korist od države trebali bi imati i građani'

Piše D.Š., 26. studenoga 2008. @ 21:20

Prosječna mirovina isplaćena krajem prošle godine iznosila je 1.996. kuna, ili 40,28 posto, omjer umirovljenika i zaposlenih bio je 1:1,4, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje raspolagao je s ukupno 26,35 milijardi kuna, podaci su iz izvješća o radu HZMO-a u 2007. o kojem je raspravljao Hrvatski sabor.

Ravnatelj HZMO-a Mile Rukavina kao pozitivne je trendove naveo višegodišnji lagani rast omjera broja zaposlenih i umirovljenika, kao i pad udjela mirovina u BDP-u, koji je lani iznosio 11,9 posto.

Davorku Vidoviću, međutim, pad tog udjela nije pozitivan.

'Restrikcije unijete u mirovinski sustav 1999. dale su plod i, ako je to bio cilj, možemo reći, bravo. Ali, upozoravam vas, mi smo i 2002. izdvajali 13,87 posto', kazao je Vidović, te dodao da bi 'uz financijsku sustav uopće, nekakvu korist od države trebali imati i njezini građani'.

HNS-ovac Goran Beus Richembergh smatra, pak, da bi HZMO trebao imati aktivniju ulogu u analiziranju kretanja na tržištu rada i predlaganja rješenja kako bi se ublažio utjecaj starenja stanovništva na mirovinski sustav.

Vladimir Šišljagić upozorio je da je više od polovice zahtjeva riješeno izvan zakonskog roka, a Marijana Petir da više od 68 tisuća osoba prima mirovinu nižu od 500 kuna.

'Tko može živjeti od toga', upitala je Petir, založivši se za utvrđivanje minimalne mirovine od 1.500 kuna.

Građani su posudili novac i uložili ga u dionice, a sada ga moraju vraćati u teškim okolnostima Gordan Maras Zastupnici su raspravili i izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, u kojem stoji da je na zagrebačkoj burzi lani ostvaren ukupan promet od 66,5 milijardi kuna, 35,5 posto viši nego godinu ranije.

Ističe se i da je imovina investicijskih fondova sa 16 milijardi porasla na 30 milijardi kuna, a osnovana su 32 nova otvorena investicijska fonda.

Glavninu aktivnosti HANFA je usmjerila na tržište kapitala, gdje je podnijela 14 kaznenih i 24 prekršajne prijave, izvijestio je ravnatelj HANFA-e Ante Samodol.

Iako je podržao izvješće, Zlatko Koračević ocijenio je da je HANFA 'proganjajući vještice i tragajući za pojedinačnim prekršiteljima, ispustila opću sliku i propustila izmjeriti rizike i o njima izvijestiti javnost, dok se u Hrvatskoj stvarao spekulativni balon, nošen pozitivnim trendovima u svjetskoj ekonomiji'.

Gordan Maras neodgovornim je, pak, ocijenio reklamiranje javne ponude dionica HT-a, pri čemu je, uvjeren je, Vlada propustila građane upozoriti na rizik.