Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić izjavila je danas novinarima kako se ne može odgovoriti koliko opasnog otpada nastaje u Hrvatskoj te kako je jako važno da ljudi moraju prijavljivati svoj otpad.


'I tu je zapravo najveći problem i morat ćemo kažnjavati neprijavljivanje otpada, inače je vrlo teško utvrditi koliko tog otpada nastane', rekla je ministrica novinarima u hotelu 'Regent Esplanada' nakon predstavljanja rezultata provedbe dvogodišnjeg projekta 'Razvoj sustava upravljanja opasnim otpadom, uključujući uočavanje i upravljanje 'kriznim točkama' u Hrvatskoj', koji se financirao iz programa EU-a PHARE 2006.

Vezani članci Slika nije dostupna 'Za odobrenje projekta trebate muža ministrice Matulović Dropulić' Slika nije dostupna 'Kupac će sam birati stan prema Vladinom modelu'

Na predstavljanju voditelj projektnog tima Rene Boesten rekao je kako, po procjenama, u Hrvatskoj godišnje nastane oko 256.850 tona opasnog otpada, ali ta brojka može biti veća ili manja za 30 posto.

>> 'Jakuševac je opasna bomba u Zagrebu'

>> Odlagalište radioaktivnog otpada u Zagrebu!

'Količine će se još utvrđivati i to svaki dan. Naša inspekcija je vrlo aktivna i stalno je na terenu', rekla je ministrica Matulović-Dropulić. Dodala je da se opasni otpad uglavnom izvozi jer je vrlo teško naći bilo kakvu lokaciju za izgradnju reciklažnih objekata i nakon toga kompletno zbrinjavanje tog otpada. Naglasila je kako ljudi moraju shvatiti da nitko ne može svoj otpad 'tovariti u tuđe dvoriše', svi se moramo pobrinuti za svoj otpad i to je jedino rješenje, jer, dodala je, Hrvatska ima 90 posto osoba zaposlenih u ministarstvima manje od, primjerice, Nizozemske.

Istaknula je da ima problema s proizvođačima razne opreme i uređaja koji ne žele platiti zbrinjavanje otpada. Također, mnoge tvrtke ne šalju izvješće o nastajanju opasnog otpada, inspektori ne mogu stići na svaku lokaciju, a problem je i s prekršajnim sudovima od kojih dobivaju obavijesti o zastarijevanju.

'Treba nam još jedna spalionica otpasnog otpada'

Na novinarski upit kako je na predstavljanju rečeno da u Hrvatskoj gradnja spalionice opasnog otpada nije ekonomična jer ne postoji dostatna količina tog otpada, ministrica je odgovorila da je to sve stvar opredjeljenja.

'Mi u našoj strategiji još mislimo da nama treba jedna spalionica opasnog otpada, jer nismo za to da se izvozi sav otpad koji se ne može reciklirati i upotrijebiti, jer je taj izvoz strahovito skup', rekla je i dodala da treba naći lokaciju za spalionicu. Zaključila je kako moramo još jedanput izračunati, vidjeti točno što se Hrvatskoj predlaže i onda konačno utvrditi što ćemo dalje jer, ipak, sve ovisi o nama.

Upitana misli li da je prikladno mjesto za skladištenje radioaktivnog otpada u Institutu 'Ruđera Boškovića', ministrica je odgovorila da sve ovisi o tome znaju li ljudi koji je to otpad. Primjerice, taj srednjoradioaktivni i niskoradioaktivni otpad su gromobrani koji su dosad stajali u nas na kućama.

'Mislimo da su oni u 'Ruđeru' dobro smješteni, ali to treba urediti. Sada, kad smo se s Europom dogovorili da nam odobri dva milijuna eura da bismo mogli urediti to skladište, sad se ljudi protive', rekla je i dodala da će se naći neko drugo rješenje.