Prema tom dogovoru s EU, uz podršku MMF-a, svima onima koji na računima imaju svotu manju od 100 tisuća eura, iznos se jednokratno oporezuje sa 6,75 posto, dok oni koji imaju više od 100 tisuća eura moraju platiti porez od gotovo 10 posto (9,9 posto). Takav uvjet za pomoć dosad je nezabilježen u financijskim paketima pomoći zemljama s posrnulom ekonomijom.
Pročitajte i ovo
>> 'Plan za Cipar mora biti socijalno prihvatljiv'
>> Nicos Anastasiades izabran za novog predsjednika Cipra
Najviše iznosa većih od 100 tisuća eura zapravo je u ruskim rukama. Upravo zato su na ovoj su mjeri inzistirale Njemačka i Nizozemska, koje je zabrinula visina ruskih depozita u bankama na Cipru, pri čemu se sumnja na 'pranje' novca, piše Financial Mirror.
Ciprane je ova mjera razbjesnila. Ciparski ministar financija, Michael Sarris, rekao je da bi volio da nije on ministar koji je to morao učiniti, poručivši građanima da bi mnogo više njihovog novca bilo izgubljeno u slučaju bankrota zemlje, koji je s 10 milijardi eura pristiglih iz EU spriječen. Predsjednik države Nikos Anastasiades izjavio je u subotu da je dogovor "bolan", ali nužan kako bi se izbjegao bankrot.
Parlament odgodio raspravu
Ciparski je parlament odgodio za nedjelju planiranu izvanrednu sjednicu parlamenta o prijepornom financijskom paketu pomoći EU-a koji bi trebao spasiti zemlju od bankrota i koji je izazvao bijes ciparske javnosti, javlja BBC. Rasprava je odgođena za ponedjeljak. Sporazum zahtijeva potvrdu ciparskog parlamenta, a vladajuća stranka Demokratski savez ima samo 20 od 56 mjesta u parlamentu i treba joj pomoć ostalih stranaka da izglasa dogovor.
Ministri financija eurozone dogovorili su se o deset milijarda eura teškom paketu pomoći Cipru ne bi li tu zemlju spasili od bankrota. Dogovor je postignut nakon bruxelleskih pregovora ministara i predstavnika Međunarodnog monetarnog fonda. Zauzvrat, Cipar mora obuzdati deficit, smanjiti bankarski sektor i povećati poreze. Ciparske banke bile su izložene Grčkoj koja je i sama u krizi i primila je dva golema financijska paketa pomoći.
Pravi problem bankarski sektor
Paket za Cipar malen je u usporedbi sa zajmovima koje su dobile druge zemlje u krizi, poput Grčke, ali je više od polovine 18 milijarda eura teškog ciparskog gospodarstva. Cipar je najmanja država Europske unije, ali stručnjaci strahuju da bi njegov bankrot destabilizirao europski financijski sustav. Pravi je ciparski problem bankarski sektor jer je nekoliko puta veći od ciparskog gospodarstva.
Cipar je pomoć službeno zatražio u lipnju 2012. kad su ciparske banke desetkovane gubicima koje je stvorio grčki dug. Zato je kreditiranje prestalo, a gospodarstvo Cipra upalo u duboku recesiju. U prošloj je godini ciparski bruto domaći proizvod pao za 2,4 posto, a najnovije prognoze kažu da će i ove i iduće godine dalje padati.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
