Ilustracija
Ilustracija Foto: Dominic Lipinski/Pixsell

Čak 14 žena ubijeno je prošle godine, često su počinitelji bili bliske osobe, njihovi partneri ili bivši partneri. Iako je tek kraj 4. mjeseca ove godine, ubijena je i sedma žena u svojem domu. Ima li kraja crnom nizu femicida?


Prepoznavanje rodno uvjetovanog nasilja kao problema u društvu još uvijek je nedovoljno dobro, upozoravaju iz Autonomne ženske kuće Zagreb napominjući da se stopa porasta femicida može okarakterizirati kao vrlo zabrinjavajuća, a pravih kazni i dalje nema: ''Blago sankcioniranje nasilnika neminovno dovodi do većeg broja femicida. Pravomoćne presude koje su simbolične naravi zlostavljače ohrabruju da i dalje vrše nasilje nad svojim partnericama, a koje nerijetko dovodi i do ubojstva žene dakle – femicida''.

Iako je ratificirana vrlo važna Istanbulska konvencija, ona se u praksi gotovo nikada ne koristi u centrima za socijalnu skrb, policiji i pravosuđu, upozoravaju iz Autonomne ženske kuće Zagreb. Ipak, kao važan pomak ističu da je izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi uvažena njihova dopuna koja kaže da sva skloništa u Hrvatskoj trebaju biti na tajnim adresama, a što je izuzetno važno za osjećaj sigurnosti žena i djeca kao i sigurnosti radnica.

Ilustracija Obiteljsko nasilje - Ilustracija - 3 (Foto: DNEVNIK.hr)

Zašto se revnosno traže olakotne okolnosti za nasilnike?

Međutim, upozoravaju da usprkos visokoj stopi inflacije i kontinuiranom, dugogodišnjem poskupljenju prehrambenih artikala i poskupljenju energenata od nacionalne i lokalne vlasti nemaju dovoljno podrške: ''Financijska sredstva dodijeljena za direktan rad skloništa i savjetovališta AŽKZ-a nažalost nisu se povećavala, ista su već godinama. Potresi, pandemija i inflacija učinili su društvenu atmosferu znatno težom. Između ostalog to su okidači koji su sigurno doprinijeli povećanju muškog nasilja protiv žena. Po statistici Autonomne ženske kuće Zagreb od početka pandemije nasilje protiv žena je u porastu otprilike za 40 posto, a službena statistika MUP-a također pokazuje ozbiljan porast muškog nasilja protiv žena''.

Kampanja Ugrožen rad Sigurne kuće Istra: "Mi smo jedini takav oblik pomoći ženama žrtvama obiteljskog nasilja i njihovoj djeci"
Pomoć postoji ''Mislila sam da ću se spasiti samo ako me ubije, ali prijateljica mi je dala besplatni broj 0800 55 44''

Velik je problem, upozoravaju nadalje, što i dalje svjedočimo uvjetnim kaznama za nasilnike kao i revnosnom traženju olakotnih okolnosti od strane pravosuđa kako bi dosuđena kazna bila što manja: ''Pravosuđe u slučajevima nasilja nad ženama i djecom izriče vrlo blage simbolične kazne, najčešće uvjetne, ponekad čak i ispod zakonom predviđenog minimuma. Skandalozno je da zlostavljač može biti čak i financijski nagrađen za nasilje koje je počinio nad ženom. U praksi se događa da se zlostavljaču kao sudska sankcija dosude javni radovi koji se plaćaju. On tada od suda dobiva mogućnost da bude financijski nagrađen za nasilje koje je počinio nad ženom i djecom''.

Napominju i kako je važno da se psihosocijalni tretman zlostavljača ne smije koristiti kao supstitut za izbjegavanje bezuvjetne zatvorske kazne: ''Ako zlostavljači doista žele promijeniti svoje nasilno ponašanje u nenasilno, mogu to učiniti u zatvoru za vrijeme služenja bezuvjetne zatvorske kazne''.

Noćni marš u Zagrebu - 7 FOTO Noćni marš u središtu Zagreba: Osim za ženska prava, bore se i protiv rata. Imaju poruku i za Plenkovića

Svi imaju pravo na pravično suđenje u razumnom roku

Upozoravaju i da se penalna politika pravosuđa mora promijeniti: ''U sklopu reforme pravosuđa Vlada predlaže značajno skraćivanje rokova za trajanje sudskih postupaka. Svi mi znamo da sudski postupci nerazumno dugo traju. Također nerazumno dugo traju i brakorazvodne parnice, privremene mjere za skrbništvo, postupci alimentacije za djecu...''

Ilustracija Nasilje, ilustracija (Foto: Davor Puklavec/Pixsell/Pixsell)

Aktivistkinje Autonomne ženske kuće Zagreb, kažu, ''iznenadilo je da se skraćivanju rokova protive sutkinje, suci pa čak i sam predsjednik Vrhovnog suda. Na taj način sutkinje i suci podržavaju današnju lošu praksu da sudski postupci beskonačno dugo traju. Sve građanke i građani Republike Hrvatske imaju pravo na pravično suđenje u razumnom roku, stoga ne razumijemo protivljenje sutkinja i sudaca toj važnoj i pozitivnoj izmjeni koju predlaže Vlada. Zlostavljači nužno moraju biti strogo kažnjeni za nasilje koje su počinili, a što će sigurno doprinijeti smanjenju stope femicida''.

''Kada se dogodi tako strašan zločin - ubojstvo žene, najčešće su to situacije u kojima su žene kontinuirano bile izvrgnute teškim oblicima nasilja duži vremenski period te je svakako nužno pojam femicida ugraditi u Kazneni zakon'', smatraju aktivistkinje.

Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama - 2 FOTO/VIDEO Performans u centru Zagreba: ''Svakih 15 minuta jedna žena u Hrvatskoj doživi neki oblik nasilja. Nema isprike''
U crkvi - Ilustracija - 3 Drama u Zadru: Pijani župnik na ulici istukao časnu sestru, završio u pritvoru

Tri stvari su ključne: Prevencija, edukacija, resocijalizacija

Premijer Andrej Plenković, podsjećaju, u Saboru je govorio o pooštravanju Kaznenog i drugih zakona, stoga od Vlade očekuju i da u što kraćem roku konačno donese Nacionalnu politiku ravnopravnosti spolova koja kasni već sedam godina: Tim dokumentom trebaju biti obuhvaćene i mjere kojima se nasilje protiv žena i djece može prevenirati. Također, očekujemo sveobuhvatnu implementaciju Istanbulske konvencije na svim razinama unutar sustava, pogotovo u centrima za socijalnu skrb, policiji i pravosuđu''.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić u svojem najnovijem izvješću upozorila je i na svojevrsni zavaravajući višegodišnji trend smanjenja broja slučajeva u području prekršajnopravne zaštite, uz višegodišnji i kontinuirani porast slučajeva u području kaznenopravne zaštite. U svemu su, ističe, ključne prevencija, edukacija i resocijalizacija.

Lorena Zec, Jasenka Pregrad Zločin i kazna: Je li Hrvatska zemlja koja voli nasilje i mrzi žene i jesu li svjedoci zločina u Rijeci nasilnici ili žrtve?
Vršnjačko nasilje, ilustracija Nasilje u školama: ''Ne možemo od djece i mladih očekivati da se ponašaju drugačije ako im nismo pokazali kako''

''Naš sustav borbe protiv nasilja prema ženama i u obitelji dugoročno zapravo odvraća žrtve nasilja od prijavljivanja lakših oblika nasilja dok situacija ne eskalira i prijeđe u sferu kaznenog zakonodavstva, a onda je nasilje više nemoguće trpjeti ili kriti jer su posljedice najčešće tragične'', upozorava Ljubičić.

Naime, kako objašnjava, ''takav sustav nejasnih kriterija koji u osnovi neselektivno adresira sve oblike nasilja kroz represivni sustav pogodan je za manipulacije i lako ga je zlorabiti. S druge strane, žrtve u takvoj konstelaciji gube povjerenje u sustav, trpe nasilje i nisu sklone prijavama, dok doista ne nastradaju, a tada je često već i kasno. Ovakvom sustavu borbe protiv rodno utemeljenog nasilja nedostaje preventivna komponenta, sveobuhvatna i kontinuirana edukacija i programi resocijalizacije počinitelja, a bez svega toga rodno utemeljeno nasilje ne može se uspješno suzbijati''.

Ilustracija Besplatan broj Ženskog savjetovališta (Foto: AŽKZ)

Žene koje su preživjele nasilje u velikom broju slučajeva nisu u dovoljnoj mjeri upoznate sa svojim pravima i pravima svoje djece.

O njima se mogu informirati na besplatnom broju telefona 0800 55 44, radnim danom od 10 do 17 sati.

Besplatnim pozivom na taj broj Ženskog savjetovališta Autonomne ženske kuće Zagreb moći će se informirati o svim svojim i djetetovim zakonom zagarantiranim pravima.

Ako im je potreban smještaj u Skloništu, žene također mogu nazvati besplatan broj Savjetovališta za žene 0800 55 44 radnim danom od 10 do 17 sati i dogovoriti sastanak sa savjetnicom Autonomne ženske kuće u vezi prijema u Sklonište.

Dijete, ilustracija - 3 Nasilje u školama: ''Čak i kada prijave odraslima što se događa, razumijevanje izostaje, a njihova patnja nastavlja se u tišini''

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju