Prepoznavanje rodno uvjetovanog nasilja kao problema u društvu još uvijek je nedovoljno dobro, upozoravaju iz Autonomne ženske kuće Zagreb napominjući da se stopa porasta femicida može okarakterizirati kao vrlo zabrinjavajuća, a pravih kazni i dalje nema: ''Blago sankcioniranje nasilnika neminovno dovodi do većeg broja femicida. Pravomoćne presude koje su simbolične naravi zlostavljače ohrabruju da i dalje vrše nasilje nad svojim partnericama, a koje nerijetko dovodi i do ubojstva žene dakle – femicida''.
Iako je ratificirana vrlo važna Istanbulska konvencija, ona se u praksi gotovo nikada ne koristi u centrima za socijalnu skrb, policiji i pravosuđu, upozoravaju iz Autonomne ženske kuće Zagreb. Ipak, kao važan pomak ističu da je izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi uvažena njihova dopuna koja kaže da sva skloništa u Hrvatskoj trebaju biti na tajnim adresama, a što je izuzetno važno za osjećaj sigurnosti žena i djeca kao i sigurnosti radnica.
Zašto se revnosno traže olakotne okolnosti za nasilnike?
Međutim, upozoravaju da usprkos visokoj stopi inflacije i kontinuiranom, dugogodišnjem poskupljenju prehrambenih artikala i poskupljenju energenata od nacionalne i lokalne vlasti nemaju dovoljno podrške: ''Financijska sredstva dodijeljena za direktan rad skloništa i savjetovališta AŽKZ-a nažalost nisu se povećavala, ista su već godinama. Potresi, pandemija i inflacija učinili su društvenu atmosferu znatno težom. Između ostalog to su okidači koji su sigurno doprinijeli povećanju muškog nasilja protiv žena. Po statistici Autonomne ženske kuće Zagreb od početka pandemije nasilje protiv žena je u porastu otprilike za 40 posto, a službena statistika MUP-a također pokazuje ozbiljan porast muškog nasilja protiv žena''.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Velik je problem, upozoravaju nadalje, što i dalje svjedočimo uvjetnim kaznama za nasilnike kao i revnosnom traženju olakotnih okolnosti od strane pravosuđa kako bi dosuđena kazna bila što manja: ''Pravosuđe u slučajevima nasilja nad ženama i djecom izriče vrlo blage simbolične kazne, najčešće uvjetne, ponekad čak i ispod zakonom predviđenog minimuma. Skandalozno je da zlostavljač može biti čak i financijski nagrađen za nasilje koje je počinio nad ženom. U praksi se događa da se zlostavljaču kao sudska sankcija dosude javni radovi koji se plaćaju. On tada od suda dobiva mogućnost da bude financijski nagrađen za nasilje koje je počinio nad ženom i djecom''.
Napominju i kako je važno da se psihosocijalni tretman zlostavljača ne smije koristiti kao supstitut za izbjegavanje bezuvjetne zatvorske kazne: ''Ako zlostavljači doista žele promijeniti svoje nasilno ponašanje u nenasilno, mogu to učiniti u zatvoru za vrijeme služenja bezuvjetne zatvorske kazne''.
Pročitajte i ovo
Svi imaju pravo na pravično suđenje u razumnom roku
Upozoravaju i da se penalna politika pravosuđa mora promijeniti: ''U sklopu reforme pravosuđa Vlada predlaže značajno skraćivanje rokova za trajanje sudskih postupaka. Svi mi znamo da sudski postupci nerazumno dugo traju. Također nerazumno dugo traju i brakorazvodne parnice, privremene mjere za skrbništvo, postupci alimentacije za djecu...''
Aktivistkinje Autonomne ženske kuće Zagreb, kažu, ''iznenadilo je da se skraćivanju rokova protive sutkinje, suci pa čak i sam predsjednik Vrhovnog suda. Na taj način sutkinje i suci podržavaju današnju lošu praksu da sudski postupci beskonačno dugo traju. Sve građanke i građani Republike Hrvatske imaju pravo na pravično suđenje u razumnom roku, stoga ne razumijemo protivljenje sutkinja i sudaca toj važnoj i pozitivnoj izmjeni koju predlaže Vlada. Zlostavljači nužno moraju biti strogo kažnjeni za nasilje koje su počinili, a što će sigurno doprinijeti smanjenju stope femicida''.
''Kada se dogodi tako strašan zločin - ubojstvo žene, najčešće su to situacije u kojima su žene kontinuirano bile izvrgnute teškim oblicima nasilja duži vremenski period te je svakako nužno pojam femicida ugraditi u Kazneni zakon'', smatraju aktivistkinje.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Tri stvari su ključne: Prevencija, edukacija, resocijalizacija
Premijer Andrej Plenković, podsjećaju, u Saboru je govorio o pooštravanju Kaznenog i drugih zakona, stoga od Vlade očekuju i da u što kraćem roku konačno donese Nacionalnu politiku ravnopravnosti spolova koja kasni već sedam godina: Tim dokumentom trebaju biti obuhvaćene i mjere kojima se nasilje protiv žena i djece može prevenirati. Također, očekujemo sveobuhvatnu implementaciju Istanbulske konvencije na svim razinama unutar sustava, pogotovo u centrima za socijalnu skrb, policiji i pravosuđu''.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić u svojem najnovijem izvješću upozorila je i na svojevrsni zavaravajući višegodišnji trend smanjenja broja slučajeva u području prekršajnopravne zaštite, uz višegodišnji i kontinuirani porast slučajeva u području kaznenopravne zaštite. U svemu su, ističe, ključne prevencija, edukacija i resocijalizacija.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
''Naš sustav borbe protiv nasilja prema ženama i u obitelji dugoročno zapravo odvraća žrtve nasilja od prijavljivanja lakših oblika nasilja dok situacija ne eskalira i prijeđe u sferu kaznenog zakonodavstva, a onda je nasilje više nemoguće trpjeti ili kriti jer su posljedice najčešće tragične'', upozorava Ljubičić.
Naime, kako objašnjava, ''takav sustav nejasnih kriterija koji u osnovi neselektivno adresira sve oblike nasilja kroz represivni sustav pogodan je za manipulacije i lako ga je zlorabiti. S druge strane, žrtve u takvoj konstelaciji gube povjerenje u sustav, trpe nasilje i nisu sklone prijavama, dok doista ne nastradaju, a tada je često već i kasno. Ovakvom sustavu borbe protiv rodno utemeljenog nasilja nedostaje preventivna komponenta, sveobuhvatna i kontinuirana edukacija i programi resocijalizacije počinitelja, a bez svega toga rodno utemeljeno nasilje ne može se uspješno suzbijati''.
Žene koje su preživjele nasilje u velikom broju slučajeva nisu u dovoljnoj mjeri upoznate sa svojim pravima i pravima svoje djece.
O njima se mogu informirati na besplatnom broju telefona 0800 55 44, radnim danom od 10 do 17 sati.
Besplatnim pozivom na taj broj Ženskog savjetovališta Autonomne ženske kuće Zagreb moći će se informirati o svim svojim i djetetovim zakonom zagarantiranim pravima.
Ako im je potreban smještaj u Skloništu, žene također mogu nazvati besplatan broj Savjetovališta za žene 0800 55 44 radnim danom od 10 do 17 sati i dogovoriti sastanak sa savjetnicom Autonomne ženske kuće u vezi prijema u Sklonište.
Pročitajte i ovo
