Zbog omjera snaga u sljedećem Europskom parlamentu, njegov rad nesumnjivo će postati mnogo kompliciraniji, ali ne zbog prednosti koju su dobili desni populisti.
Pročitajte i ovo
Još otkad je osnovan 1979. godine, Europskim parlamentom vladali su pučani i socijaldemokrati, koji su reflektirali stanje u kojem je većina građana EU-a živjela u državama u kojima su na vlasti bile stranke koje pripadaju jednoj od tih dviju opcija. Međutim, u posljednje vrijeme u nezanemarivom broju država na vlasti nisu stranke koje pripadaju tim političkim grupacijama. Stoga i ne čudi da su dosad najveće grupacije na nedjeljnim izborima izgubile više od 80 mjesta u Europskom parlamentu.
Mnogi misle da fragmentacija i nije loš znak. ''Fragmentiraniji Europski parlament može učiniti da proces odlučivanja bude teži, ali također može biti dobar za europsku demokraciju. Veća politička konkurencija na razini EU-a mogla bi povećati javni interes za izbore za Europski parlament, a to bi bio zdrav razvoj za Europsku uniju'', smatraju Agata Gostyńska-Jakubowska i Leonard Schuette, iz Centra za europsku reformu, piše The Guardian.
U jaku oporbu vjeruje i nizozemski povjesničar Luuk van Middelaar. ''Do sada je saziv EP-a većinom kritiziran zbog želje da depolitizira debate kad god je to moguće, svodeći ih na puke zahtjeve za tehnička proceduralna rješenja. Zbog toga je EU imao problem s kredibilitetom'', smatra Middelaar.
Ali iskrenija politička debata, ističe on, mogla bi ojačati parlament jer bi kredibilnije utjelovio puni spektar političkih mišljenja u Europskoj uniji.
Rezultati nedjeljnih izbora označavaju kraj velike koalicije između stranke desnog centra Europske pučke stranke (EPP) i skupine socijalista i demokrata (S&D) koji zajedno nisu uspjeli osvojiti većinu u parlamentu sa 751 zastupnikom.
"Monopol je slomljen", objavila je Margrethe Vestager, koja se natječe za mjesto predsjednika Europske komisije uz potporu liberalne skupine ALDE.
Njezina skupina jedan je od najvećih pobjednika s osvojenih 105 mjesta - prema djelomičnim rezultatima - uz potporu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Zeleni su također prošli neočekivano dobro te došli na četvrto mjesto sa 67 mjesta.
"U temelju svega toga je glasanje za promjenu statusa quo", rekla je Susi Dennison iz Europskog vijeća za vanjske odnose.
Veliki odaziv od oko 50 posto - skok od osam postotnih bodova u odnosu na prethodne izbore - pokazuje da glasači shvaćaju kako su izbori ključni za budućnost Europske unije, tvrdi ona.
Mnogi u Bruxellesu bojali su se mnogo gorega, nakon što su populističke stranke poput talijanske vladajuće Lige i francuskog Nacionalnog okupljanja obećali preoblikovati imidž Europske unije.
Premda je ekstremna desnica imala uspjeha, čelnik Lige Matteo Salvini nije uspio u svojem naumu da formira najveću grupaciju u parlamentu sa svojim novim Europskim savezom naroda i država.
Desničarske euroskeptične grupacije osvojile su 172 mjesta u novom parlamentu, samo 17 mjesta više od sadašnjeg, prema djelomičnim rezultatima objavljenima u nedjelju. U međuvremenu bi krajnja desnica mogla ostati podijeljena, ako se u međuvremenu ne premoste razlike između Salvinija i njegovih potencijalnih partnera.
Dennison ipak tvrdi da bi bilo pogrešno misliti da je EU jedva izbjegao najgori scenarij. "To bi bio jedan od najvećih rizika u ovim izborima", rekla je.
Nakon svega, udio ekstremne desnice u novom parlamentu gotovo je 23 posto, dovoljno remetilačke snage da pritisne centrističke stranke. "Više bi izgledalo kao posljednja šansa za Europu da dokaže kako je sposobna promijeniti smjer", dodala je. (I.D. / Hina)
