Nacionalni program reformi usmjeren k rastu, zapošljavanju i poreznom rasterećenju

U programu konvergencije, kako se doznaje, za ovu godinu se projicira stopa gospodarskog rasta od 2,8 posto, iduće godine 2,7 posto, a u 2020. i u 2021 godini rast od 2,5 i 2,5 posto.

Pročitajte i ovo Odobrit će mu je Beroš se ne vraća u bolnicu i želi primati plaću od oko 4.000 eura: Zatražio aktivaciju mjere 6+6 poruka šefa stranke SDP skupio potpise za opoziv Vlade nakon afere koja je zaprepastila zemlju: "Možeš se u životu zeznuti, ali brate mili 30 puta..."

U Vladi taj okvir ocjenjuju konzervativnim i naglašavaju da su 2016. i 2017. nadmašena očekivanja te da je konzervativni princip imao odjeka u investicijskoj javnosti.

Kod stopa rasta naglasak u programu nije na državnoj potrošnji nego investicijama, objašnjavaju u Vladi napominjući da su već lani ostvareni efekti porezne reforme, jer su već tada privatne investicije rasle iznad sedam posto. Ističu i potrebu smanjenja uvozne ovisnosti koja neutralizira učinke izvoza u kretanju stope rasta BDP-a.

Što se tiče proračuna za ovu godinu, u Vladi ostaju pri originalnom planu koji predviđa deficit od 0,5 posto BDP-a, dok za iduću godinu projiciraju deficit od 0,4 posto, potom "nulu" za 2020. te 0,5 postotni suficit u 2021. godini.

U vezi javnog duga, osnovi scenarij njegova smanjenja temelji se na gospodarskom rastu, konsolidaciji i aktivaciji državne imovine.

Do kraja svog mandata Vlada planira smanjenje javnog duga na 66 posto BDP-a, što je znatno ispod razine iz programa Vlade (75 posto).

Krajem 2017. javni dug iznosio je 78 posto BDP-a. Za ovu godinu planira se smanjenje javnog duga na 75,1 posto BDP-a, potom u 2019. na 72,2 posto, 2020. na 69,1 posto, a 2021. na 66 posto BDP-a. Iz današnje perspektive, to je realno, ocjenjuju u Vladi.

Očekuje se i daljnje smanjenje troška za kamate. Godine 2015. kamate su iznosile 3,3 posto BDP-a, 2017. godine 2,7 posto, a prema projekcijama iz plana konvergencije u srednjem bi roku trebale biti ispod dva posto BDP-a.

U Nacionalnom programu reformi nalazi se i niz mjera koji se tiče jačanja konkurentnosti, a u sklopu toga je i porezno rasterećenje. Kod poreznih rasterećenja detalje tek treba definirati, napominju u Vladi. Prije toga provest će se analiza kako dodatno porezno rasteretiti građane i kompanije do 2 milijarde kuna. Pritom će se voditi računa da porez na dohodak, koji je izvor prihoda za jedinice lokalne samouprave, ne bude prvi na dnevnom redu.

Kod poreza na dobit, doznaje se, postoji prostor za porezno rasterećenje, no treba povesti kvalitetnu analizu i diskusiju kako to izvesti. Pritom pitanje poreznog opterećenja nije samo pitanje porezne stope, već i drugih detalja, kao primjerice nedavnog ukidanja oporezivanja troška smještaja i hrane za sezonske radnike.

U novom Nacionalnom programu reformi, pak, ne spominje se uvođenje poreza na nekretnine, ali je 'na stolu' smanjenje opće stope PDV-a.

Program restrukturiranja prometnog sektora

Nacionalni program reformi, prema dostupnim informacijama, sadrži restrukturiranje u sektoru prometa, odnosno cesta i HŽ-a te potragu za strateškim partnerom za Croatia Airlines, kao i uređivanje pitanja pomorskog dobra i turističkog zemljišta, o čemu se zakonski tekstovi pripremaju.

Kod restrukturiranja željeznice priprema se opsežan program usmjeren poboljšanju poslovanja HŽ Infrastrukture i HŽ Carga, te se, slično kao i za cestarski sektor, i za željeznički priprema projekt sa Svjetskom bankom.

U planu je i reforma državne uprave, za što je priprema zakona u završnoj fazi, što znači da se planira otvoriti dijalog sa socijalnim partnerima. Riječ je o paketu zakona koji bi uredili i depolitizaciju, kao i plaće državnih službenika i namještenika.

Doznaje se da je zamišljeno uvođenje 12 platnih razreda, mogućnost napredovanja sukladno rezultatima rada, koji će se ocjenjivati. Predviđaju se i mogućnosti jednokratnih nagrada, ali i mogućnosti nazadovanja.

Vlada do kraja travnja mora u Europsku komisiju poslati nacionalni program reformi, kao i program konvergencije RH.

Nacionalni program reformi definira stanje i planove provedbe ključnih strukturnih politika države, a program konvergencije određuje ključne karakteristike okvira makroekonomske i fiskalne politike. Te su aktivnosti dio procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država članica EU-a sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama Unije, a njihovo nepoštivanje rezultira sankcijama koje uključuju i "zamrzavanje" sredstava EU-a za državu članicu. (Hina)