Dok političari uvjeravaju da su im demografske mjere i podizanje nataliteta prioritet, velik broj roditelja tvrdi da učinak tih mjera, do danas, ni po čemu nisu osjetili.

Galerija


U Bibinjama pokraj Zadra, rijetkoj svjetloj točki hrvatske demografije, tvrde –natalitet mogu spasiti samo sigurna radna mjesta i pristojne plaće.

U bibinjskoj obitelj Štrkalj su Stipe i Antonija s četvoricom sinova. "Guramo, guramo, ide! Tko voli stvarno veliku obitelj, može se", kazala je Antonija Štrkalj.

Stipe i Antonija rade, a za djecu primaju dječji doplatak. Kažu, žive život jedne prosječne obitelji. "Jedna formula toga je srčanost i upornost, kako u svemu, obitelji, poslovnom planu. Nadamo se uvik boljem. I kad je loše, mi kažemo da je dobro", odaje Stipe Štrkalj.

"Možemo govoriti o nizu demografskih mjera"

Teoretski, samo kada bi svaka hrvatska obitelj bila ovako brojna, tek tada bi se moglo govoriti o ozbiljnom demografskom oporavku. Ali korak prema tomu ministrica obitelji Nada Murganić vidi i u onome zbog čega je danas bila u Zadru – otvorenju dječjeg sportskog parka i potpisivanju ugovora za uvođenje dužeg rada dječjih vrtića.

"Ja mislim da sad već u ove dvije godine našega rada možemo govoriti o nizu demografskih mjera", kazala je Nada Murganić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Ali njihove konkretne rezultate dio roditelja još uvijek ne osjeća. "To je sve muljaža. Znači, za djecu, bar bi to trebalo dati – nekog poticaja za djecu, ali nema ga, ništa", objašnjava Maja, majka iz Zadra.

S njom se slaže i druga majka, Marina: "Nema baš nekih rezultata, pogotovo za roditelje ili, naprimjer, ako mama ne radi, ako samo jedan roditelj radi. To je isto jako teško jer sve je skupo."

Ukratko rečeno, sve ovisi o zaposlenju i sigurnim primanjima. Tko ih nema ili ih ima nedovoljno – o djeci teško može razmišljati.

"Pomaci na neki način pozitivni"

"Loša demografska slika nije nastala u dvije godine niti se može popraviti u dvije godine. Statistika kaže da je u prvih deset mjeseci rođeno 351 dijete više nego u istom razdoblju prošle godine. Ali to su, moram reći, pomaci koji su, na neki način, pozitivni", tvrdi ministrica Murganić.

Ali postoji još jedna statistika, prema kojoj je Hrvatska u proteklih 10 godina izgubila gotovo 90 tisuća učenika. Bibinjska škola jedna je od rijetkih u kojoj broj djece ne opada. Dapače, prije nekoliko godina morali su je proširiti jer ovo mjesto u svemu odudara od hrvatske demografske stvarnosti.

"Tradicionalno imamo dosta djece u obitelji. Evo, i ja imam troje djece. Uvjeti života u Bibinjama su, rekla bih, jako lijepi", odaje Mirjana Kandić iz Osnovne škole Stjepana Radića iz Bibinja. Bibinje su vrlo jednostavan dokaz – ondje gdje roditelji sa sigurnim poslom i plaćom mogu pristojno živjeti, za opstanak škole i mjesta nema nimalo straha.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr