Vaš novac i budućnost nalaze se u ovim fondovima, a znate li uopće kako oni stoje i s koliko ćete novca dočekati starost?

Hrvatski mirovinski sustav poprilično je kompleksan, čine ga tri stupa i stoga je iznimno važno informirati se o njemu, bilo da uskoro idete u mirovinu ili odlučujete o izboru mirovine. 

Pročitajte i ovo je li im se isplatilo? U mirovinu lani otišli prvi građani koji su štedjeli i u drugom stupu, pogledajte koliko sada primaju Rizičnija ulaganja Na snazi nova pravila koja će utjecati i na vaše mirovine

Važno je informirati se i o strukturi i funkcioniranju sustava mirovinskog osiguranja te o mogućnostima i pravima koje imate. 

Hrvatska ima više od milijun i 200 tisuća umirovljenika, a u obveznim mirovinskim fondovima trenutačno je gotovo dva milijuna članova. 

Ekonomski analitičar Andrej Knez analizirao je za DNEVNIK.hr trenutačno stanje u mirovinskim fondovima. 

Mirovinski fond može biti obvezan ili dobrovoljni, a osnovani su radi prikupljanja novčanih sredstava koje uplaćuju članovi fonda i ulaganja tih sredstava sa ciljem povećavanja vrijednosti imovine fonda radi isplate mirovinskih davanja članovima toga fonda.

Mirovinsko društvo osniva mirovinski fond i upravlja njime.

Obveznim mirovinskim fondom upravlja obvezno mirovinsko društvo, a dobrovoljnim mirovinskim fondom upravlja dobrovoljno mirovinsko društvo.

"Prošla, 2022. godina obilježena je izraženom nestabilnošću svjetskih tržišta kapitala poglavito zbog rata u Ukrajini i zbog uporno visoke inflacije, uslijed čega su ključne centralne banke povisile kamatne stope na najviše razine u više od 15-ak godina. Slične tržišne anomalije događale su se i prije tijekom proteklih stotinjak godina, i to najčešće u razmacima od desetak godina, u kojima smo vidjeli značajniju korekciju svjetskih tržišta kapitala.

Najčešće se takve korekcije vežu uz pad vrijednosti dionica, no prošla godina bila je specifična i po izvedbi obveznica – zbog porasta kamatnih stopa centralnih banaka 2022. godina obilježena je povijesno najlošijim rezultatom za ulaganje u obveznice u svijetu! To napominjem jer te dvije kategorije financijske imovine predstavljaju najznačajniji udjel u investiranju hrvatskih mirovinskih fondova", rekao nam je ekonomski analitičar. 

Ni naši mirovinski fondovi nisu mogli proći neokrznuti uslijed turbulencija na tržištu, upozorava. 

U treći mirovinski stup svatko može uplaćivati onoliko novaca koliko želi Foto: Getty Images

"Način na koji su regulatorno ograničene strategije ulaganja hrvatskih mirovinskih fondova implicira da se ti mirovinski fondovi ne mogu provući neokrznuti u tržišnim kretanjima kao prošlogodišnjima.

Korekcija svjetskih tržišta kapitala zahvatila je sve tipove imovinskih klasa, a istodobno i regulatorna ograničenja ulaganja naših mirovinskih fondova nalažu upravo široku rasprostranjenost portfelja, odnosno ograničavaju koncentraciju na pojedine instrumente, što je svakako prudentan način upravljanja portfeljem.

U 2022. godini su hrvatski mirovinski fondovi zabilježili pad vrijednosti u rasponu od 4 do 5 %, ovisno o kategoriji fonda. Najveći svjetski mirovinski fondovi sa imovinom vrijednosti stotine milijardi dolara su u istom periodu zabilježili približno slične ili čak i lošije povrate, tako npr. japanski državni fond kao najveći svjetski „mirovinac“ sa padom vrijednosti od 4 % anualizirano za 2022. godinu, norveški državni fond zabilježio je pad od čak 14 %, a južnokorejski državni fond je pao u vrijednosti za 8 % u prošloj godini.

Kada uspoređujemo strukturu ulaganja hrvatskih mirovinskih fondova sa drugima u svijetu, na visoko generaliziranim kategorijama ne nailazimo na neka značajna odstupanja. Hrvatski „mirovinci“ ulažu otprilike 32 % ukupne imovine u dionice i slične vlasničke instrumente, što je jednako prosjeku ulaganja fondova u OECD zemaljama. Iako hrvatski fondovi ulažu otprilike 63 % u obveznice, odnosno 20-ak postotnih bodova više u odnosu na prosjek OECD zemalja, istodobno hrvatski fondovi ne ulažu značajno u ostale tipove imovine za razliku od OECD zemalja, što kompenzira jedno s drugim". 

Ilustracija Foto: Getty Images

Prošla godina je bila turbulentna, a takva će, čini se, biti i ova.

"Ovu godinu su hrvatski fondovi otvorili zaradom za svoje dionike, pri čemu je u siječnju vrijednost fonda A porasla skoro 3 %, a najlošije je prošao fond C sa praktički nepromijenjenom vrijednošću u odnosu na kraj 2022. godine. Međutim, jedan mjesec ne čini cijelu godinu, a pogotovo zato što je veljača bila loša za investitore na tržištima i očekujem da će barem cijela 2023. godina biti još dosta turbulentna, no sa cjelogodišnjom korekcijom kao onom u 2022.

Razlozi za volatilnost leže u činjenici da se srednjoročna inflatorna očekivanja još nisu stabilizirala, a time povezani potezi ključnih centralnih banaka značajno utječu na apetit za rizikom, pa implicitno time i na vrijednost imovine u našim mirovinskim fondovima. Volatilnost će se ove godine oblikovati i ovisno o tempu oporavka kineskog gospodarstva, razvoja rata u Ukrajini te činjenici hoće li euro zona ući u recesiju.

U svemu je bitno demistificirati i uspješnost hrvatskog modela mirovinskog sustava. Model naših II. I III. mirovinskog stupa ili tzv. „funded“ princip svakako je dobar primjer u svjetskoj praksi, pogotovo u društvima demografske strukture poput hrvatskog.

Po veličini imovine u mirovinskim fondovima kao % BDP-a, Hrvatskoj su najbliže države poput Novog Zelanda, Japana i Irske, drugim riječima naš model prati principe najrazvijenijih država.

Pročitajte i ovo vatrogasne mjere Umirovljenici traže veće mirovine: "Imaju je mnoge države u EU-u pa mislimo da su to i naši umirovljenici zavrijedili"

Model I. stupa ili tzv. „pay-as-you-go“ sustav ne odgovara društvima koja rapidno stare, jer se povećava opterećenje na smanjujuću radnu snagu. Niti „funded“ model nije bez potrebe za uljepšavanjem – zbog starenja stanovništva, ciljanje koliko toliko adekvatnih mirovina za 50-ak godina od danas zahtijevat će dodatne prilagodbe mirovinske reforme, poput pomicanja granice odlaska u mirovinu na gore.

Pročitajte i ovo Veliko istraživanje Mirovina za mnoge bez mira: Neki će raditi jer žele, drugi jer moraju - kako drugačije preživjeti?

Jako bitan je i regulatorni okvir upravljanja imovinom u II. i III. stupu – taj okvir je kod nas vrlo čvrst i ne definira samo ograničenja u strategiji ulaganja mirovinskih fondova, već i načine donošenja odluka, odnosno sve korake upravljanja u društvima koji upravljaju mirovinskim fondovima, drugim riječima učvršćuje percepciju profesionalnosti upravljanja". 

Ilustracija - 1 Foto: Getty Images

Ono što nas treba brinuti više je inflacija, upozorava. 

"U konačnici moramo biti svjesni da model II. i III. mirovinskog stupa sa svim svojim koristima koje na dugi rok nosi povećavanje vrijednosti uloga u fond, na kraju dana nije u potpunosti bez rizika, odnosno put na dugi rok nije linearan te po prirodi funkcioniranja tržišta kapitala i u budućnosti možemo očekivati fluktuacije vrijednosti fondova. Zadnjih godinu dana i više kritičan problem je visoka inflacija, jer nam ona realno ostavlja manje za mirovinu u budućnosti. Zbog toga će borba sa inflacijom ostati na vrhu interesa kreatora ekonomskih politika". 

Sve što vas zanima o mirovinama, možete pročitati na stranicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, dok stanje u pojedinom Fondu možete provjeriti na platfotmi mirovinskifondovi.hr. 

Sve informacije o mirovinskim fondovima i društvima možete pogledati i OVDJE.