Hrvatski mirovinski sustav poprilično je kompleksan, čine ga tri stupa i stoga je iznimno važno informirati se o njemu, bilo da uskoro idete u mirovinu ili odlučujete o izboru mirovine.
Pročitajte i ovo
Važno je informirati se i o strukturi i funkcioniranju sustava mirovinskog osiguranja te o mogućnostima i pravima koje imate.
Hrvatska ima više od milijun i 200 tisuća umirovljenika, a u obveznim mirovinskim fondovima trenutačno je gotovo dva milijuna članova.
Ekonomski analitičar Andrej Knez analizirao je za DNEVNIK.hr trenutačno stanje u mirovinskim fondovima.
Mirovinski fond može biti obvezan ili dobrovoljni, a osnovani su radi prikupljanja novčanih sredstava koje uplaćuju članovi fonda i ulaganja tih sredstava sa ciljem povećavanja vrijednosti imovine fonda radi isplate mirovinskih davanja članovima toga fonda.
Mirovinsko društvo osniva mirovinski fond i upravlja njime.
Obveznim mirovinskim fondom upravlja obvezno mirovinsko društvo, a dobrovoljnim mirovinskim fondom upravlja dobrovoljno mirovinsko društvo.
"Prošla, 2022. godina obilježena je izraženom nestabilnošću svjetskih tržišta kapitala poglavito zbog rata u Ukrajini i zbog uporno visoke inflacije, uslijed čega su ključne centralne banke povisile kamatne stope na najviše razine u više od 15-ak godina. Slične tržišne anomalije događale su se i prije tijekom proteklih stotinjak godina, i to najčešće u razmacima od desetak godina, u kojima smo vidjeli značajniju korekciju svjetskih tržišta kapitala.
Najčešće se takve korekcije vežu uz pad vrijednosti dionica, no prošla godina bila je specifična i po izvedbi obveznica – zbog porasta kamatnih stopa centralnih banaka 2022. godina obilježena je povijesno najlošijim rezultatom za ulaganje u obveznice u svijetu! To napominjem jer te dvije kategorije financijske imovine predstavljaju najznačajniji udjel u investiranju hrvatskih mirovinskih fondova", rekao nam je ekonomski analitičar.
Ni naši mirovinski fondovi nisu mogli proći neokrznuti uslijed turbulencija na tržištu, upozorava.
"Način na koji su regulatorno ograničene strategije ulaganja hrvatskih mirovinskih fondova implicira da se ti mirovinski fondovi ne mogu provući neokrznuti u tržišnim kretanjima kao prošlogodišnjima.
Korekcija svjetskih tržišta kapitala zahvatila je sve tipove imovinskih klasa, a istodobno i regulatorna ograničenja ulaganja naših mirovinskih fondova nalažu upravo široku rasprostranjenost portfelja, odnosno ograničavaju koncentraciju na pojedine instrumente, što je svakako prudentan način upravljanja portfeljem.
U 2022. godini su hrvatski mirovinski fondovi zabilježili pad vrijednosti u rasponu od 4 do 5 %, ovisno o kategoriji fonda. Najveći svjetski mirovinski fondovi sa imovinom vrijednosti stotine milijardi dolara su u istom periodu zabilježili približno slične ili čak i lošije povrate, tako npr. japanski državni fond kao najveći svjetski „mirovinac“ sa padom vrijednosti od 4 % anualizirano za 2022. godinu, norveški državni fond zabilježio je pad od čak 14 %, a južnokorejski državni fond je pao u vrijednosti za 8 % u prošloj godini.
Kada uspoređujemo strukturu ulaganja hrvatskih mirovinskih fondova sa drugima u svijetu, na visoko generaliziranim kategorijama ne nailazimo na neka značajna odstupanja. Hrvatski „mirovinci“ ulažu otprilike 32 % ukupne imovine u dionice i slične vlasničke instrumente, što je jednako prosjeku ulaganja fondova u OECD zemaljama. Iako hrvatski fondovi ulažu otprilike 63 % u obveznice, odnosno 20-ak postotnih bodova više u odnosu na prosjek OECD zemalja, istodobno hrvatski fondovi ne ulažu značajno u ostale tipove imovine za razliku od OECD zemalja, što kompenzira jedno s drugim".
Prošla godina je bila turbulentna, a takva će, čini se, biti i ova.
"Ovu godinu su hrvatski fondovi otvorili zaradom za svoje dionike, pri čemu je u siječnju vrijednost fonda A porasla skoro 3 %, a najlošije je prošao fond C sa praktički nepromijenjenom vrijednošću u odnosu na kraj 2022. godine. Međutim, jedan mjesec ne čini cijelu godinu, a pogotovo zato što je veljača bila loša za investitore na tržištima i očekujem da će barem cijela 2023. godina biti još dosta turbulentna, no sa cjelogodišnjom korekcijom kao onom u 2022.
Razlozi za volatilnost leže u činjenici da se srednjoročna inflatorna očekivanja još nisu stabilizirala, a time povezani potezi ključnih centralnih banaka značajno utječu na apetit za rizikom, pa implicitno time i na vrijednost imovine u našim mirovinskim fondovima. Volatilnost će se ove godine oblikovati i ovisno o tempu oporavka kineskog gospodarstva, razvoja rata u Ukrajini te činjenici hoće li euro zona ući u recesiju.
U svemu je bitno demistificirati i uspješnost hrvatskog modela mirovinskog sustava. Model naših II. I III. mirovinskog stupa ili tzv. „funded“ princip svakako je dobar primjer u svjetskoj praksi, pogotovo u društvima demografske strukture poput hrvatskog.
Po veličini imovine u mirovinskim fondovima kao % BDP-a, Hrvatskoj su najbliže države poput Novog Zelanda, Japana i Irske, drugim riječima naš model prati principe najrazvijenijih država.
Pročitajte i ovo
Model I. stupa ili tzv. „pay-as-you-go“ sustav ne odgovara društvima koja rapidno stare, jer se povećava opterećenje na smanjujuću radnu snagu. Niti „funded“ model nije bez potrebe za uljepšavanjem – zbog starenja stanovništva, ciljanje koliko toliko adekvatnih mirovina za 50-ak godina od danas zahtijevat će dodatne prilagodbe mirovinske reforme, poput pomicanja granice odlaska u mirovinu na gore.
Pročitajte i ovo
Jako bitan je i regulatorni okvir upravljanja imovinom u II. i III. stupu – taj okvir je kod nas vrlo čvrst i ne definira samo ograničenja u strategiji ulaganja mirovinskih fondova, već i načine donošenja odluka, odnosno sve korake upravljanja u društvima koji upravljaju mirovinskim fondovima, drugim riječima učvršćuje percepciju profesionalnosti upravljanja".
Ono što nas treba brinuti više je inflacija, upozorava.
"U konačnici moramo biti svjesni da model II. i III. mirovinskog stupa sa svim svojim koristima koje na dugi rok nosi povećavanje vrijednosti uloga u fond, na kraju dana nije u potpunosti bez rizika, odnosno put na dugi rok nije linearan te po prirodi funkcioniranja tržišta kapitala i u budućnosti možemo očekivati fluktuacije vrijednosti fondova. Zadnjih godinu dana i više kritičan problem je visoka inflacija, jer nam ona realno ostavlja manje za mirovinu u budućnosti. Zbog toga će borba sa inflacijom ostati na vrhu interesa kreatora ekonomskih politika".
Sve što vas zanima o mirovinama, možete pročitati na stranicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, dok stanje u pojedinom Fondu možete provjeriti na platfotmi mirovinskifondovi.hr.
Sve informacije o mirovinskim fondovima i društvima možete pogledati i OVDJE.
