Naša Sanja Vištica iz Finske danima radi priloge i o obrazovanju. Kada će Hrvatska biti kao Finska?
Pročitajte i ovo
Baš sam razgovarala s finskom ministricom i o vašim prilozima sada kada sam bila u Parizu na summitu. Mislim da smo mi na dobrom putu što se tiče kurikularne reforme koja sad ulazi u zbornice, a najesen u učionice. Trebamo preuzeti ono što imaju Finci, a to je učenje za život – rješavanje problema, a ne bubanje činjenica. Mi na tome radimo i ta reforma je pripremljena.
Činjenica je da su kod njih i učitelji i cijenjeni i dobro plaćeni, a kod nas nije to baš tako. S druge strane, oni doista uče stvari za 21. stoljeće, a ne kao kod nas, hrpu činjenica koje nam ne trebaju.
To je točno, razlog da se stvari mijenjaju. Mijenjamo stvari što se tiče onoga što će se učiti u školi, kako će se učiti, rješavanje problema, a manje bubanje činjenica. A za učitelje, evo mi smo im sada podigli plaće, zaključili smo i granske kolektivne ugovore.
Je li to dovoljno, ministrice?
Pa, sigurno nije dovoljno. Međutim, i dalje ćemo raditi na tome, što preko europskih fondova, a što preko državnog proračuna. Evo, ovim novim zakonom o obrazovanju omogućit ćemo učiteljima da imaju veće plaće, 30 posto veće plaće, ukoliko sredstva iz europskih fondova dovedu Hrvatskoj, koja onda naravno koristimo za unaprijeđenje rada u školama.
U Finskoj se vrlo usko surađuje s poslodavcima. Kod nas se zapravo poslodavci godinama žale da država ništa ne radi kako bi uskladila obrazovanje s tržištem rada. Upisne kvote i dalje se ne mijenjaju. Surađujete li vi uopće s ministrom Pavićem?
Surađujem. Između ostalog, dva velika reformska procesa, od četiri koja vodimo, odnose se na usklađivanje onoga što tržište treba odnosno onoga što će trebati u perspektivi.
Može li to brže?
Sigurno da može. Znači reforma strukovnog je u tijeku, mi smo osigurali milijardu kuna za strukovne centre kompetentnosti, a sada radimo i pregovaramo s visokim učilištima, vezano uz programske ugovore, kako bi smo stvarno usklađivali kvote i dobili onakve studijske programe kakvi trebaju tržištu.
Hoće li ti ljudi u međuvremenu otići van, dok čekaju vas da se riješi problem?
Pa gledajte, ništa mi ne čekamo, mi radimo i mi između ostalog, u škole uvodimo poduzetništvo, uvodimo jako puno toga i na fakultetima, što će utjecati na to da ljudi ne budu samo zapošljivi nego i samozapošljivi. Ali, istina je da je obrazovanje važno jer je ono pokretač, sve čvrste i sigurne ekonomije u svijetu imaju dobro obrazovanje, ali to je i šire od samog obrazovanja.
Tko je pogriješio u priči s ravnateljima braniteljima? Jeste to bili vi?
Nikako. Ja sam samo odgovorila, znači to nikako nije bila niti moja odluka, bila je samo uputa školama temeljem njihovih zahtjeva da se razjasni situacija u primjeni Zakona o braniteljima na izbor ravnatelja. Neki su to pogrešno interpretirali.
Tko?
Pa moglo se čitati u medijima, ja mislim da su neki skupljali…
Kritizirali su vas ravnatelji, dakle udruga ravnatelja?
Između ostalog i ravnatelji trebaju dobro pročitati uputu, s obzirom da se ona naslanja na Zakon o odgoju i obrazovanju. Znači, ravnatelj može biti netko tko ispunjava uvjete iz zakona. A to je: da ima završen odgovarajući fakultet, da najmanje osam godina radi u školama ili u obrazovanju općenito, da ima položen stručni ispit i da nije kažnjavan. To vrijedi za sve.
Znači, vi ste samo provodili zakon?
Tako je.
Ali ministar Medved je rekao da nije to baš bilo tako, odnosno nakon toga ste rekli da se uputa ne treba primjenjivati u školama, da se čeka nova?
U petak smo imali sastanak s ekipom ministra Medveda i zapravo je naša uputa u redu. I to je zaključak tog sastanka. Međutim, mi smo isto tako dogovorili da ćemo mi svakoj školi dati upute vezano uz cjelokupni proces. Znači, da se vidi jesu li dobro raspisali natječaj itd. Međutim, ono što se također uočilo već puno ranije, a to je da treba izbor ravnatelja, i ne samo ravnatelja nego zapošljavanje u školama učiniti transparentnijim. U tom smislu mijenjamo Zakon o odgoju i obrazovanju, izmjene će biti već u utorak u Saboru. I između ostalog se uvodi reda na način da ne samo da ravnatelj mora zadovoljavati ove nužne uvjete koje sam spomenula, nego i dodatne uvjete.
Dakle, svoju grešku ovdje ne vidite?
U ovom trenutku ne.
Prije šest mjeseci smo razgovarali, spominjali ste tada lakše torbe za učenike. Zašto se to ne događa?
To se događa. Zato jer ne možete vi uvesti promjenu usred školske godine, ali od jeseni ulazimo s eksperimentalnom fazom kurikularne reforme koja će, između ostalog, imati rasterećenje u smislu činjenica, ali jednako tako i eksperimentalne udžbenike. Dobar dio tih eksperimentalnih udžbenika će biti digitalan. U ovom trenutku dobili smo 51 komplet eksperimentalnih udžbenika koji naravno imaju značajnu digitalnu komponentu koju ćemo upotrebljavati na jesen.
Samo da vas pitam kratko. Hvalite se non-stop novcem povučenim iz europskih fondova. Kad ćemo konkretno to vidjeti u školama i na fakultetima?
Već sada vidimo. U školama smo dobili milijardu za strukovno obrazovanje koje sada ulazi u centre kompetentnosti, 200 milijuna kuna za kurikularnu reformu. A ono što je posebno važno jest - i to je evo stvarno vijest - dakle milijarda kuna za znanstvenu infrastrukturu. Sutra potpisujemo ugovore s dvadesetak instituta i predlagatelja diljem cijele Hrvatske. Na taj način će se opremiti znanstvenom infrastrukturnom opremom, a isto tako izgraditi prostori diljem Hrvatske. Možda, ilustracije radi, metalska jezgra u Čakovcu poveznica je ne samo za istraživanje, nego je važna i prema snažnoj metalskoj industriji. Ili u Zagrebu laboratorij za provjeru sigurnosti hrane, robotika u medicini. Ili recimo u Splitu zelena gradnja.
Imali ste "fajt" s premijerom Plenkovićem. Kako sad surađujete, koliko često komunicirate?
Ne bi rekla da smo imali "fajt", ali da smo se dogovarali - da. Komuniciramo, odnos je profesionalan.
A s njegovim savjetnikom Fuchsom?
Dobro, mi se dugo poznajemo i to je u redu.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
