O svim nedoumicama i kritikama na račun mirovinske reforme s resornim ministrom Markom Pavićem razgovarala je reporterka Dnevnika Nove TV Sabina Tandara Knezović.
Svaki dan vam na stol stižu novi prijedlozi kako bi trebala izgledati mirovinska reforma - mislim da su ljudi skroz zbunjeni - što uistinu mogu očekivati?
Ono što građani u konačnici mogu očekivati jest da sadašnji umirovljenici mogu očekivati sigurnost isplata mirovina. Ono što je bitno za buduće umirovljenike, koji od 2019. idu u mirovinu, oni će u prosjeku imati 500 do 600 kuna manju mirovinu ukoliko se reforma ne provede. Ključni dio reforme se odnosi upravo na njih, da ih izjednačimo sa sadašnjim umirovljenicima. Treća komponenta reforme su budući umirovljenici, mlađe generacije, moje generacije, koji će 40 godina uplaćivati u drugi mirovinski stup, da ojačamo drugi mirovinski stup i da omogućimo za njih da iz svoje štednje mogu osigurati svoje mirovine.
Vi ljudima nudite opciju da prebace 27 posto u prvi stup da bi dobili veću mirovinu - zašto ljudima ne ponudite opciju da si uzmu svih tih 27 posto, a država im onda samo daje proporcionalno koliko imaju u prvom stupu?
Vezani članci
Trošak 27 posto takozvanog dodatka ukupno košta 40 milijardi kuna do 2040. godine. No čak kad bi ga svi i dali, radili smo i te izračune, nećemo uspjeti one s najnižim plaćama, koji su do 75 posto plaće imali, osigurati da imaju dostojne mirovine. Tristo tisuća građana će imati manje od minimalne mirovine. Upravo je to i cilj i u razgovoru s koalicijskim partnerima, onaj koji želimo riješiti. Želimo da 600.000 građana rođenih nakon 1962. imaju mirovine barem kao umirovljenici sad, jer bi bez reforme imali do 500 kuna manju mirovinu. Za 300.000 građana koji su imali od minimalne plaće do 75 posto plaće, želimo naći rješenje.
Zašto taj novac onda ne nađete negdje drugdje? Zašto ste "zinuli" na taj drugi mirovinski stup?
Ono što je prijedlog upravo, mislim da imamo konsenzus svih građana i poslodavaca, želimo isto tako provoditi poreznu reformu, rasteretiti gospodarstvo...
Ne morate, evo, spustite PDV. Eto vam dvije milijarde.
Cjelovitom poreznom reformom želimo rasteretiti gospodarstvo, ali ono što je bitnije jest da ovaj trošak eksponencijalno raste, 2040. četiri, pet, šest milijardi kuna, a deficit i nedostatak u proračunu ove godine jest 17...
Što je s reformama, ministre? Tu bi se nešto moglo pronaći. Povlaštene mirovine?
Povlaštene mirovine nisu povlaštene, jer su po posebnim propisima i tiču se naših akademika, branitelja i znanstvenika i svaka država ih ima.
Zašto ne priznate da onda ovo nije drugi stup nego fond solidarnosti? Može li se to tako nazvati?
Ne, nije. Drugi stup nije ispunio očekivanja za ove građane, za idućih deset do petnaest godina, i to ne njihovom krivicom. Uplaćivalo se malo u drugi mirovinski stup, već je sad trebalo biti izdvajanje od 10 posto za drugi mirovinski stup da bi oni imali jednake mirovine. Ono što mi predlažemo da za tih 600.000 građana rješimo problem da imaju barem jednake mirovine kao sadašnji, a želimo ojačati i osnažiti drugi mirovinski stup za one mlađe generacije, poput mene, koji će 40 godina raditi i štedjeti u drugom mirovinskom stupu.
Ako vam građani pristanu prebaciti 27 posto to je ukupno oko 90 mlrd kn, vama treba 40 što će te s ostatkom novca?
To nije tako. Ostaje drugi mirovinski stup i ostaju obavezni mirovinski fondovi. Vašim odlaskom u mirovinu, cijela vaša ušteđevina ide u mirovinsko osiguravajuće društvo koje je jedino i tako. Ono što mi predlažemo i što je inicijalni prijedlog, jest da odlaskom u mirovinu možete birati hoćete li ostati u tom mirovinskom osiguravajućem društvu ili prebaciti da vam HZMO isplaćuje. Ali vaš odnos, sad u ovom mirovinskom sustavu s mirovinskim fondom, prestaje s danom umirovljenja. Dakle, apsolutno ne diramo drugi mirovinski stup, nema govora o denacionalizaciji. Želimo osigurati održiv sustav, da građani, koji idu u idućih 10 do 15 godina, a imat će manje mirovine od sadašnjih, samo zato što su, evo jedna gospođa koja je rođena 1962. profesorica u školi, imat će 500, 600 kuna manju mirovinu od profesorice koja je rođena 1961. godine.
Idete na utakmicu, samo kratka prognoza?
Idem na utakmicu u privatnom aranžmanu i o vlastitom trošku.
Rezultat?
Pa sjećam se utakmice na Wembleyju 2007., bio sam na britanskom istraživačkom brodu, pobijedili smo 3:2. Mislio sam da će me provući ispod kobilice broda, no srećom su većinom bili Velšani i Škoti i bio sam junak dana. Apsolutno vjerujem u potporu, idemo našim Vatrenima dati potporu i idemo u finale.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
Pravila objave komentara